Prijedlog novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama ide u smjeru prebacivanja odgovornosti na općine i županije, te ne adresira konkretne probleme kao što je pitanje stambene politike, ocijenila je u srijedu saborska oporba.
“Imamo više od 40 000 neriješenih predmeta, a godišnje ih se riješi 300 dok na njima rade tri djelatnika. Sve bi to sada navrat-nanos, pod okriljem decentralizacije, trebale preuzeti jedinice lokalne samouprave, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija”, istaknula je Sanja Radolović (Klub SDP-a) nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naglasio je da strateško, učinkovito i tržišno usmjereno raspolaganje državnom imovinom cilj novog zakona, s naglaskom na politiku decentralizacije.
Damir Spajić (Klub Domovinskog pokreta) ocijenio je da je cilj novog prijedloga povećanje šume propisa “kako bi se nastavile koruptivne prakse upravljanja državnom imovinom”. Takvoj ocijeni su se priključile Darija Orešković i Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, GLAS-a, SSIiPa) naglasivši potrebu popisa državne imovine i transparentnije upravljanje državnom imovinom.
Dosadašnji sustav stavljao je prevelik pritisak na lokalnu samoupravu pa je dobar smjer da se taj pritisak smanji, ocijenio je Tomislav Klarić (Klub HDZ-a) naglasivši da će novi zakon pridonijeti kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom.
Zastupnici su se u raspravi dotaknuli i stambene politike. Od 2016. nisu provođeni natječaji za javni najam stanova, rekla je Sanja Radolović (SDP) komentirajući rad Državnih nekretnina. Na pitanje javnog najma stanova i manjka stambene politike osvrnula se i Sandra Benčić (Klub Možemo!) naglašavajući da u prijedlogu zakon iznova izostaje prebacivanja stambenih nekretnina u stambeni fond.
“Zašto ako dokazano nemamo kapaciteta ni na jednoj razini za vođenje zasebne stambene politike dodjeljujemo zemljišta, ali ne dodjeljujemo i stanove pod uvjetom da su dio javnog fonda i da moraju ići u natječaje?”, upitala je.
Naglasila je da se stanovi daju Državnim nekretninama na upravljanje koji te stanove prodaju i ne stavljaju ih pod stambeni fond. “Prodan je 61 stan koji je u vlasništvu države i to uz prosječnu cijenu za cijeli stan od 34 tisuće eura”, upozorila je Benčić.