Ovotjedno zasjedanje saborski će zastupnici zaključiti glasanjem o točkama koje su raspravili ovog i prošlog tjedna, među kojima je i Zakon o trgovini kojim se lokalnim jedinicama daje ovlast regulacije prodaje alkoholnih pića, a razriješit će i guvernera HNB-a Borisa Vujčića.

Nakon što iznesu stajališta na slobodnu temu, zastupnici će prionuti na glasanje, koje je prema dnevnom redu predviđeno u 10 sati.

Jedan od ključnih zakona kojeg bi trebali usvojiti je Zakon o trgovini kojim će se jedinicama lokalne samouprave omogućiti da putem svojih predstavničkih tijela donose odluke u koje vrijeme trgovine na njihovom području smiju prodavati alkoholna pića, a radi zaštite javnog zdravlja, javnog reda i mira, kulturne baštine ili zaštite okoliša.

Tim prijedlogom zakona dodatno se jača i zaštita maloljetnika pa se tako trgovcima uvodi obveza da uskrate prodaju alkoholnih, ali i energetskih pića ako procijene da je kupac mlađi od 18 godina, osim ako valjanom identifikacijom ne dokaže suprotno. To će vrijediti i za automatizirane blagajne.

Također, propisuje se dužnost trgovcu i da prilikom prodaje alkoholnih pića putem interneta na svojoj mrežnoj stranici osigura provjeru punoljetnosti putem informacijskog sustava e-Građani. Iz Vlade naglašavaju rezultate istraživanja prema kojima je Hrvatska iznad EU prosjeka u konzumaciji alkoholnih pića.

Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti

Među zakonskim prijedlozima spremnima za donošenje je i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti koji se usklađuje s Paktom o migracijama i azilu s primjenom od lipnja 2026. Izmijenjeni zakon trebao bi pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom.

Njime se postrožavaju kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite, regulira mogućnost ograničavanja slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu u posebnim slučajevima iz razloga javnog reda ili s ciljem sprječavanja samovoljnog napuštanja prihvatilišta te se uređuje prestanak međunarodne zaštite u slučajevima ozbiljne prijetnje za društvo ili sigurnost.

Zakon se usklađuje i s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz Eurodac sustav svih osoba starijih od šest godina. Taj proces obuhvaća unos i pretragu otisaka prstiju i fotografija, što je bitno u slučajevima razdvojenosti od obitelji i njihove zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja. Maloljetnicima bez pratnje biometrijske podatke će uzimati posebno osposobljeni službenici. Uvodi se i EU zajednička lista sigurnih zemalja podrijetla te se jačaju i tzv. dablinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.

Nadalje, uvodi se obvezni mehanizam solidarnosti u obliku premještanja tražitelja, financijskih doprinosa i drugih mjera potpore za države članice pod migracijskim pritiskom te obvezna „granična procedura azila“ za tražitelje međunarodne zaštite koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti i dolaze iz zemalja s pragom odobrenja međunarodne zaštite manjim od 20 posto.

Socijalna prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom uvjetovat će se sudjelovanjem u obveznim integracijskim programima. Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom bit će obvezan položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine.

Uvodi se interni mehanizam za kontrolu kvalitete prihvata u skladu sa smjernicama Europske agencije za azil, zadržanim tražiteljima azila jačaju se procesna jamstva na način da im se omogućava pristup organizacijama koje se bave pravima tražitelja međunarodne zaštite. Omogućuje se i sudjelovanja predstavnika UNHCR-a ili drugih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava u postupku međunarodne zaštite kad MUP ocijeni da je njihovo sudjelovanje nužno i u interesu tražitelja dok pravnici iz udruga neće moći pružati pravnu pomoć u području međunarodne zaštite.

Zakon o zaštiti potrošača

Zastupnici bi trebali usvojiti i izmjene Zakona o zaštiti potrošača, kojima se u hrvatsko zakonodavstvo prenose tri važne direktive EU-a, a kojima proizvođači dobivaju obvezu popravaka određene robe, a potrošači pravo na detaljna pojašnjenja prilikom ugovaranja financijskih usluga.

Novina koju donosi jest uvođenje funkcije za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu, tzv. gumba za jednostrani raskid. To znači da će ugovor sklopljen na daljinu potrošači moći raskinuti jednostavno kako su ga i sklopili – klikom na online stranici trgovaca, a bit će obvezan i za teleoperatere.

Nadalje, zabranjuje se odbijanje popravka robe isključivo iz razloga što su prethodno robu popravljale druge osobe, primjerice neovlašteni serviseri ili sami potrošači. Kada je riječ o maloprodajnim cijenama, propisuje se obveza isticanja bazne cijene koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju, kako bi se osigurala lakša usporedba cijena proizvoda kroz određeno razdoblje.

Zastupnici će sutra razriješiti i guvernera HNB-a Borisa Vujčića zbog odlaska na funkciju potpredsjednika Europske središnje banke, izabrati zamjenicu pravobraniteljice za djecu, kao i člana Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kojeg se bira tajnim glasanjem.

Na planu glasanja bi se trebali naći i konačni prijedlozi zakona o odvjetništvu, računovodstvu, radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, provedbi EU Uredbe o OTC izvedenicama te potvrđivanju izmjena ugovora o energetskoj povelji.