Hrvatski sabor u petak je po hitnom postupku donio novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se uvodi novi režim kažnjavanja, odnosno postrožavaju novčane kazne za poslodavce po neprijavljenom radniku, ovisno o ponavljanju neprijavljenog rada.
Novi Zakon, izglasan s 81 glasom ‘za’ te 36 suzdržanih, donijet je i radi usklađivanja s izmjenama Zakona o strancima.
Među ključnim novostima je strože kažnjavanje poslodavaca koji opetovano koriste neprijavljeni rad. Tako je uz postojeće sankcije od 2650 i 6630 eura uvedena i nova novčana sankcija u iznosu od 8000 eura po neprijavljenom radniku za poslodavca za kojeg se treći puta u tri godine utvrdi neprijavljeni rad.
Kraće razdoblje javne objave na ‘crnoj listi’, ‘bijela lista’ se ukida
Kada je riječ o popisu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljen rad, tzv. crnoj listi, razdoblje javne objave skraćeno je sa šest na jednu godinu uz pooštravanje posljedica, a to je da poslodavci na “crnoj listi” neće imati mogućnost koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja.
Uvodi se i ubrzani postupak brisanja poslodavaca s te liste koje Ministarstvo mora provesti u roku tri dana od zaprimanja zahtjeva uz dokaz o uplati naloženog iznosa ili pravomoćne sudske odluke kojom je rješenje poništeno ili oglašeno ništavim. Mogućnost brisanja uplatom propisanog iznosa ne odnosi se na slučajeve trećeg i svakog sljedećeg utvrđenja neprijavljenog rada. Prije isteka godine dana Ministarstvo će brisati poslodavca s popisa u slučaju njegove smrti, prestanka obrta, prestanka samostalne djelatnosti ili brisanja iz sudskog/obrtnog registra.
S druge strane, ukida se bijela lista poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada.
Novina je i zaštita poslodavaca koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u situacijama administrativnog kašnjenja u rješavanju zahtjeva za produljenje dozvole. Tako se neprijavljenim radom državljanina treće zemlje neće smatrati rad nakon isteka dozvole ako je zahtjev za produljenje te dozvole podnesen prije isteka njezina važenja u skladu s propisima koji uređuju boravak i rad stranaca.
Zakonom je i obvezna prijava radnika na mirovinsko osiguranje do punog radnog vremena ako već radi kod drugog poslodavca u nepunom radnom vremenu, a proširen je i sustav JEER (Jedinstvena elektronička evidencija rada) i na druge djelatnosti osim digitalnih radnih platformi.
Donesen Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru
Sabor je s 80 glasova ‘za’ i 26 suzdržanih usvojio i Zakon o slobodnim zonama kojim se, ističu vladajući, stvaraju jednostavniji i učinkovitiji uvjeti za poslovanje u njima. Produženje suglasnosti za osnivanje slobodne zone pojednostavljuje se tako da korisnici te zone trebaju ostvariti 33 posto prihoda u izvozu umjesto dosadašnjih 50 posto. Naime, u našoj zemlji evidentirano je šest slobodnih zona, od kojih su četiri na lučkim područjima u Puli, Rijeci, Splitu i Pločama, a dvije su kopnene zone u Zagrebu i Bakru.
Ulaskom u EU, kada smo postali dio unutarnjeg tržišta, došlo je do ukidanja statusa slobodnih zona za one zone u kojima su se nalazile tvrtke koje su svoje poslovanje temeljile na proizvodnji i plasmanu robe na unutarnje tržište EU. Pa smo tako od 14 slobodnih zona u 2013. pali na njih šest, a od te godine nije ni bilo interesa za osnivanjem novih slobodnih zona niti značajnog proširenja postojećih.
Jednoglasnom podrškom donesen je Zakon o provedbi EU Uredbe 2024/1991 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2024. o obnovi prirode i izmjeni Uredbe 2022/869 kojom se prvi puta utvrđuju jasni rokovi za uspostavljanje mjera obnove, kako na područjima ekološke mreže Natura 2000, tako i izvan nje. Mjerama obnove trebalo bi se do 2030. obuhvatiti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU, a do 2050. sve ekosustave za koje je utvrđeno da ih je potrebno obnoviti.
Jednoglasnom podrškom donesen je i Prostorni plan isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, strateški dokument koji prvi put cjelovito definira prostorno planiranje morskog područja Hrvatske s naglaskom na održivo upravljanje prirodnim resursima, zaštitu morskog ekosustava te razvoj gospodarskih aktivnosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima.
Plan obuhvaća akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, primjerice, vojne vježbe, očuvanje prirode i vrsta te zaštićena morska područja, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja.
Njime se omogućava nastavak istraživanja i eksploatacije ugljikovodika samo na postojeća tri eksploatacijska polja Izabela, Sjeverni Jadran i Marica, ribolov se ograničava u Jabučkoj kotlini, omogućava slobodno polaganje podmorskih kabela i cjevovoda te se u pravilu dopuštaju plovidba bez ograničenja na cijelom području, kao i znanstvena istraživanja.
Prihvaćeni su i izvještaji o o izvršenju državnog proračuna za 2025. godinu, kao i broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama za I. tromjesečje 2026. godine.