Hrvatski sabor u srijedu će raspravljati o paketu tri građevinsko-prostorna zakona – o prostornom uređenju i gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji su naišli na oštru kritiku saborske oporbe ali i reakciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Dok saborska oporba smatra da se predloženim zakonima pogoduje privatnim investitorima i krupnom kapitalu, omogućava da “grade kako i gdje žele” bez obzira na prostorne planove gradova, te ograničava lokalnu samoupravu u pitanjima prostornog planiranja, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branke Bačić ističe da su pisani mjerom uspostave balansa između očuvanja prostora i gospodarskog razvoja.
“Riječ je o sustavnoj reformi koja spaja prostor, gradnju i energiju – tri temelja održivog razvoja, konkurentnog gospodarstva i boljeg života građana Republike Hrvatske. Ujedno, ovaj paket zakona digitalizira sve procese prostornog uređenja i gradnje, pojednostavljuje postupke, potiče priuštivo stanovanje te kroz mjere energetske učinkovitosti gradi otpornu i samodostatnu Hrvatsku”, poručio je ministar.
Oporba traži povlačenje zakona iz zakonodavne procedure ili upućivanje u treće čitanje, na što Bačić odgovara da uopće ne razmišlja o tome jer misli da su predložena zakonska rješenja odlična, štite prostor i uređuju ga, te da će zakoni biti izglasani i krenuti s primjenom od 1. siječnja iduće godine.
Možemo! najavljuje i pokretanje ocjene ustavnosti Zakona o prostornom uređenju.
Kako se navodi u obrazloženju zakona, cilj je spriječiti devastaciju prostora i suzbiti nezakonito građenje, te ubrzati izgradnju stanova za priuštivo stanovanje.
Konačnim prijedlogom Zakona o gradnji propisuju se odredbe koje se odnose na izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za višestambene zgrade te za manje složene zgrade (obiteljske kuće) u cilju suzbijanja nezakonite gradnje u najvećoj mogućoj mjeri, a konačnim prijedlogom zakona o energetskoj učinkovitost u zgradarstvu uređuje područje energetske učinkovitosti, energetske obnove, povećanje klimatske otpornosti, sustav energetskog certificiranja zgrada itd.
Zakonom o prostornom uređenju propisuju se mehanizmi zaštite prostora, uvodi urbana komasacija kao instrument kojim se spajaju čestice građevinskog zemljišta u jednu cjelinu, određuju površine za gradnju građevina priuštivog stanovanja, te uvodi novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta kojim se detaljno razrađuje uređenje određenog područja na razini projektne dokumentacije.
Nakon sastanka s predstavnicima HAZU-a i Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti (AAUZ) Bačić je najavio i dva amandmana kojima se mijenja Zakon o prostornom uređenju. Jednim amandmanom se određuje da na zemljištu na kojem se primarno obavlja poljoprivredna proizvodnja nema građenja nijedne druge građevine osim one koja služi toj djelatnosti.
Drugi amandman odnosi se na priuštivo stanovanje pa će se stambene jedinice morati graditi tako da se maksimalno integriraju u postojeća naselja, a ne da se u tu svrhu izdvajaju posebne površine koje su udaljene od samog naselja.
Saborska rasprava u prvom čitanju o tri zakona trajala je cijeli dan, a očekuje se da će tako biti i drugom čitanju u srijedu.