Hrvatski sabor će u srijedu raspraviti izvješća Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2022. i 2023., koje je podnio tadašnji predsjednik Radovan Dobronić te ono za 2024. godinu, podnositeljice aktualne vršiteljice dužnosti predsjednika, obzirom da Vrhovni sud godinu dana nema čelnika.

Za sva tri izvješća Vlada predlaže Saboru da ih primi na znanje, a uoči sutrašnje plenarne sjednice raspravio ih je i Odbor za pravosuđe s fokusom oporbe na situaciju “obezglavljenog” Vrhovnog suda već godinu dana.

Izvješća za 2022. i 2023. podnio je tadašnji predsjednik Radovan Dobronić, koji je preminuo u ožujku prošle godine, pa je posljednje izvješće podnijela sutkinja toga Vrhovnog suda Gordana Jalšovečki koja proteklih godinu dana obnaša dužnost vršiteljice dužnost predsjednika u iščekivanju imenovanja Dobronićeva nasljednika ili nasljednice.

Prilikom davanja mišljenja o prihvaćanju izvješća, Vlada je u sva tri poseban naglasak stavila na nužnost ulaganja dodatnih napora kako bi se povećala učinkovitost sudaca i sudova u rješavanju predmeta, a posebno onih u kojima postupak traje duže od 10 godina, ali i u pogledu ujednačavanja sudske prakse i strože politike kažnjavanja u području obiteljskog nasilja. Zamjeraju i izostanak prijedloga mjera i aktivnosti koje bi sama sudbena vlast trebala poduzeti u cilju povećanja učinkovitosti sustava i skraćivanja vremena trajanja sudskih postupaka.

Jalšovečki je pred Odborom podsjetila kako je 2023. godina bila specifična jer su sudovi imali zastoj u radu zbog sudačkih mjera upozorenja i štrajka državnih službenika i namještenika.

“U trogodišnjem razdoblju sudovi su primili između 1,260.000 i 1,290.000 novih predmeta, stopa ažurnosti rješavanja 2023. je bila nešto manja, no u 2024. se vratila na gotovo 102 posto, što znači da je više predmeta riješeno nego li je primljeno te se skratilo vrijeme potrebno za rješavanje predmeta na 124 dana”, navela je.

Jalšovečki: Nisam mislila da ću biti ovako dugo vršiteljica dužnosti

Najveće povećanje broja neriješenih predmeta bilježe županijski i upravni sudovi, dodala je, istaknuvši kako su najveću stopu rješavanja predmeta imali upravo Vrhovni sud i Visoki prekršajni sud. I Jalšovečki je kao “najbolniju ranu sudbene vlasti” navela postupke koji traju duže od 10 godina, no kao jedan od razloga navela je zakonske izmjene prema kojima suci moraju ispuniti normu od 100 posto, zbog čega suci pribjegavaju rješavanju lakših predmeta.

Što se tiče kadrovskih kapaciteta, navela je broj od 1660 sudaca u 2024., što je, kazala je, povećanje u odnosu na 2022., no i dalje smanjenje u višegodišnjem razdoblju kada se gleda da je sudaca 2013. bilo 1912, a upozorila je i na problem starosne dobi sudaca. Istaknula je da je resorno ministarstvo uložilo sredstva i napore u uređenje pojedinih sudskih zgrada, pa tako i Trg pravde, što će, kazala je, poboljšati uvjete rada.

“Za funkcioniranje sudbene vlasti bitna je sinergija s druge dvije grane vlasti i zato je šteta što predsjednik Dobronić nije imao priliku izložiti svoja izvješća u godinama kad ih je podnosio. Mislim da bi to doprinijelo boljem razumijevanju sudstva”, rekla je referirajući se na to da su izvješća za razdoblje od prije tri, četiri godine došla na dnevni red sjednice Sabora tek sada.

A kako su podsjetili iz SDP-a, upravo su pogurana na dnevni red potpisima oporbenih zastupnika. Na pitanja oporbenih zastupnika o “blokadi” imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, Jalšovečki u to nije htjela ulaziti.

“Vrhovni sud je učinio sve što je trebao u okviru rokova, mi smo svoje mišljenje dali, no ne mislim ulaziti u političke razmirice. Ja sam ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave i ja ne bih trebala obavljati posao davanja izvješća Saboru, no, s obzirom da zakonodavac nije imao u vidu ovakvu dugotrajnost stanja bez imenovanog predsjednika, to ocjenjujem kao pravnu prazninu”, kazala je te dodala kako nije mislila da će ovako dugo biti vršiteljica dužnosti.