Hrvatski sabor u srijedu nastavlja sjednicu raspravom o izmjenama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU te o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2023. godinu.
Izmjenama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU preciznije se, među ostalim, uređuje način uporabe zaštite carinskih sredstava za prepoznavanje takozvanih carinskih plombi te pojednostavljuju odredbe o besplatnoj dodjeli strane robe.
Zastupnici će iznijeti svoja stajališta i o radu pravobraniteljice za djecu u 2023. godini. Te je godine Ured pravobraniteljice zaprimio 2.183 prijave o povredama prava djece, 13 posto više nego u 2022. godini, a najviši rast zabilježen je u području pravosudno-zaštitnih prava djece.
Kršenje svojih prava najviše su trpjela djeca s teškoćama u razvoju, djeca u riziku od nasilja, djeca žrtve seksualnog nasilja, djeca bez roditeljske skrbi, djeca u siromaštvu, djeca s problemima u ponašanju i djeca manjinskih skupina.
Ured je u 2023. zaprimio i oko 80 posto više prijava za nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, a najveći porast odnosio se na vršnjačko nasilje.
Nadležnim tijelima upućena je 71 opća preporuka, upozorenje ili priopćenje s ciljem unaprjeđivanja zaštite prava sve djece, od kojih su prihvaćene 32 preporuke, ali je samo deset preporuka realizirano, stoji u izvješću.
Iako je ranije bilo planirano da Sabor u srijedu po hitnom postupku raspravi izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, kojima bi se omogućilo da jednokratnu novčanu naknadu dobiju i posvojitelji kao što je dobivaju roditelji za novorođeno dijete, ta točka je odgođena.
Naime, SDP-ova zastupnica Marija Lugarić nije se u utorak suglasila da se izmjene tog zakona u dnevni red uvrste po hitnom postupku, a kako u sabornici u tom trenutku nije bilo kvoruma zastupnici o tome nisu mogli glasati pa je točka skinuta s rasprave.