Zastupnici će u petak raspraviti izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava za 2025. godinu, a za što je država izdvojila rekordnih gotovo 1,2 milijun eura, te zaključiti ovotjedno zasjedanje Hrvatskoga sabora bez glasanja.
Tijekom 2025. poduzet je niz mjera usmjerenih na jačanje sustava besplatne pravne pomoći kako bi on bio dostupniji građanima, učinkovitiji u pružanju usluga i financijski održiviji, navodi se u izvješću.
Isplaćenih gotovo 1,17 milijun eura u tu svrhu povećanje je od gotovo 17 posto u odnosu na godinu ranije.
Najveći dio sredstava, nešto više od 871.000 eura, utrošeno je za financiranje primarne pravne pomoći, dok je za sekundarnu pravnu pomoć isplaćeno oko 284.000 eura.
Najveći udio korisnika primarne pravne pomoći činile su žene, a značajan dio korisnika bio je u dobi od 50 do 70 godina.
Najveći broj pruženih usluga odnosio se na područje radnog i obiteljskog prava, a najčešći oblik pružene pomoći odnosio se na pravne savjete.
U području sekundarne pravne pomoći tijekom 2025. godine zaprimljeno je 2.945 zahtjeva, od kojih je odobreno 2.128, odnosno 71,3 posto. Na razini Hrvatske broj podnesenih zahtjeva povećan je za 1,38 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Sekundarna pravna pomoć odobravana je pretežito hrvatskim državljanima, kojih je među korisnicima bilo 2.555, ali i strancima, najčešće državljanima Bosne i Hercegovine, Ukrajine i Sjeverne Makedonije.
Kako se navodi u izvješću, u posljednje četiri godine kao korisnici se pojavljuju i državljani Filipina, Iraka, Irana, Tunisa i Kazahstana.
Kao i kod primarne pravne pomoći, među korisnicima sekundarne pravne pomoći prevladavale su žene, a pomoć se najčešće odobravala u postupcima iz obiteljskih odnosa.