Konačnim prijedlogom Zakona o mirnom rješavanju sporova o kojem će u petak raspravljati Hrvatski sabor zakonodavac želi stvoriti uvjete za sporazumno rješavanje sporova i izbjegavanje nepotrebnog pokretanja sudskih postupaka.
Mirenje kao način rješavanja sporova prvi puta je regulirano u hrvatskom zakonodavstvu posebnim propisom, odnosno Zakonom o mirenju još 2003., a unatoč dosadašnjim zakonodavnim intervencijama i ostalim aktivnostima u svrhu promoviranja mirenja, učinci razvoja mirenja u Republici Hrvatskoj nisu u potpunosti zadovoljavajući.
I dalje nedostaje faktor povjerenja građana u mogućnost rješavanja spora mirenjem, broj sudaca i odvjetnika uključenih u rješavanje sporova mirenjem neznatan je, a uz to sustav je disperziran na ministarstva, a institucije za mirenje, kao što su centri za mirenje pri komorama nepovezane.
Reforma i jačanje instituta mirenja predviđena je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. kojima se osigurava povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana u dijelu koji se odnosi na reformu instituta mirenja.
Zakonom se propisuje osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova koji će poticati razvoj kulture mirnog rješavanja sporova, davati suglasnost na programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješavanja sporova, provoditi usavršavanje medijatora i voditi Registar medijatora.
Očekivani početak rada Centra za mirno rješavanje sporova kao javne ustanove i tri podružnice je lipanj 2023.
Sabor će u petak raspraviti i konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju sporazuma o partnerstvu i suradnji između EU i njezinih država članica te Singapura.