Hrvatski sabor, koji broji zadnje dane aktualnog saziva, u četvrtak će raspraviti Vladin prijedlog da se izmjeni Zakon o PDV-u i do kraja ožujka 2025. produlji primjena snižene stope PDV-a na isporuke prirodnog plina, ogrjevnog materijala i grijanja iz toplinskih stanica.
“Izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže se radi produljenja razdoblja primjene snižene stope PDV-a od pet posto na isporuke prirodnog plina, ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, kao i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući naknade vezane za te isporuke“, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Vladin je prijedlog da Sabor zakon donese po hitnom postupku.
Procjena je da će predložena mjera smanjiti prihod državnog proračuna s osnove PDV-a za oko 46 milijuna eura godišnje.
Sabor će se očitovati i o Vladinu prijedlogu da se, izmjenama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, ukine vodni doprinos, računajući da će time gospodarstvo uštedjeti 16,5 milijuna eura na godinu.
To je ukidanje u skladu s Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja u 2023. za 2024., rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.
Naglasio je da zbog ukidanja vodnog doprinosa, predviđenog za 1. srpnja, neće biti ugrožena gradnja i održavanje objekata za obranu od poplave i sustava navodnjavanja.
Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina, a naplaćuju ga Hrvatske vode.
Jedinicama lokalne samouprave pripada osam posto tog doprinosa naplaćenoga na njihovom području, a sredstva od njega jedinice koriste jedinice za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje.
Prihod od vodnog doprinosa koristi se i za gradnju građevina za navodnjavanje te sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona.
Sabor, koji ‘broji’ zadnje dane u aktualnom sazivu – bit će, naime, raspušten do 22. ožujka, u četvrtak će raspraviti i Izvješće o poslovanju slobodnih zona u 2022. godini.
Ono pokazuje da se broj slobodnih zona u toj godini prepolovio u odnosu na godinu prije, na kraju 2021. bilo ih je 11, početkom 2022. 10, a na kraju te godine šest.
Aktivne su tada bile slobodne zone Zagreb i Luka Rijeka – Škrljevo te slobodne zone luka Rijeka, Pula, Split i Ploče.