Hrvatski sabor u četvrtak će Ivana Anušića potvrditi za novog ministra obrane, nakon što je u subotu te dužnosti razriješen Mario Banožić zbog izazivanja prometne nesreće u kojoj je poginula jedna osoba.
Da bi bio potvrđen, Anušić (50) treba dobiti glasove 76 zastupnika.
Budući ministar obrane i potpredsjednik Vlade, čovjek je velikog političkog iskustva, bio je načelnik općine Antunovca i župan Osječko-baranjske županije, biran je u Hrvatski sabor gdje je bio predsjednik Odbora za ratne veterane i član Odbora za obranu.
Hrvatski je branitelj, dragovoljac Domovinskog rata, borio se na brojnim ratištima, sudjelovao u akcijama Maslenica i Bljesak, nositelj je Spomenice Domovinskog rata.
Prije glasovanja u Saboru, Anušić je saslušan i dobio je potporu resornog Odbora za obranu na kojem je kao svoje prioritete istaknuo završetak obalnih ophodnih brodova i povratak vojske u Beli Manastir.
Najavio je i veća izdvajanja za resor obrane, s obzirom na to da se Hrvatska spustila ispod granice ulaganja od dva posto BDP-a na kojoj inzistira NATO savez.
O povjerenju Vučković
Sabor će odlučivati i o prijedlogu 39 oporbenih zastupnika da iskaže nepovjerenje ministrici poljoprivrede Mariji Vučković. Oporba tvrdi da njeno Ministarstvo nije pravovremeno i na odgovarajući način reagiralo na pojavu afričke svinjske kuge, da mjere koje je donijelo uništavaju tradicionalno svinjogojstvo u Hrvatskoj, a Slavoniju bacaju na koljena.
No, sudi li se po istupima premijera i zastupnika HDZ-a, namjera oporbe teško će se ostvariti, oni, naime, drže da se oporbeni prijedlog zasniva na manipulacijama i dezinformacijama i da je kao takav neprihvatljiv.
O zakonu o hrvatskom jeziku
Nakon glasovanja, Sabor će u prvom čitanju raspraviti Prijedlog zakona o hrvatskom jeziku čijim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti prvi put dobiva institucionalni okvir.
Zakonom se želi osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima i službenoj komunikaciji prema građanima.
Njime se ne ograničavaju slobode književno-umjetničkog izražavanja, niti se njime regulira privatna komunikacija.
Zakonom se predviđa osnivanje Vijeća za hrvatski jezik koje bi imalo predsjednika i 14 članova, a bilo bi koordinacijsko savjetodavno tijelo koje će se skrbiti o hrvatskom jeziku i promicati kulturu tog jezika u službenoj i javnoj uporabi.
Donošenjem predloženog zakona, Hrvatska će se pridružiti brojnim europskim državama poput Francuske, Slovačke, Poljske, Litve, Slovenije, Švicarske, Belgije, koje imaju zakon o jeziku, odnosno zakon o službenoj upotrebi jezika.