Oporbeni zastupnici u saborskoj raspravi kritizirali su šutnju uprave, nedostatne sankcije i manjkava savjetovanja, ističući da 52,5 posto žalbi proizlazi iz neodgovaranja tijela, dok je HDZ ocijenio da izvješće o pristupu informacijama potvrđuje stabilan razvoj transparentnosti.

Govoreći u ime Kluba Možemo! o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2025. godinu, Urša Raukar Gamulin ocijenila je da pravo na pristup informacijama nije administrativna formalnost nego jedan od temelja demokratskog poretka, jer građanima omogućuje nadzor nad radom institucija i trošenjem javnog novca.

Upozorila je da više od polovice žalbi podnesenih povjerenici proizlazi iz šutnje uprave, što po njezinim riječima pokazuje da dio tijela javne vlasti još uvijek ne prihvaća transparentnost kao standard rada.

Posebno je problematičnim ocijenila podatak da 215 tijela javne vlasti pet godina zaredom nije dostavilo godišnje izvješće o provedbi zakona.

“Ako pet godina ne dostavljate izvješće i za to ne snosite nikakve posljedice, šalje se poruka da se zakonske obveze mogu ignorirati”, upozorila je.

Oporba upozorava na šutnju uprave i nedostatne sankcije

Denis Kralj (SDP) ocijenio je pravo na pristup informacijama “jednim od najvažnijih antikorupcijskih alata” koje građani imaju na raspolaganju.

Kritizirao je ono što je nazvao “kružnim zbrinjavanjem kadrova” nakon afera, istaknuvši da se politički kadrovi nakon odlaska s jedne pozicije brzo premještaju na drugu, čime se građanima šalje poruka da odgovornosti nema.

Kao primjer naveo je Zlatka Matešu, koji je nakon ostavke na mjesto predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora predložen za člana Nadzornog odbora Croatia Airlinesa, te Davida Soptu, koji je nakon tragedije na trajektu i odlaska s Jadrolinije imenovan u Upravu ACI-ja.

Marijana Puljak (Klub zastupnika Centra, NPS-a i GLAS-a) upozorila je da joj Ministarstvo sporta više od dva mjeseca nije odgovorilo o trošenju javnog novca. “Kad tijelo javne vlasti ne odgovori građaninu, ono zapravo kaže ‘ne morate znati, ne morate pitati'”, istaknula je te predložila strože sankcije i javni registar šutnje uprave.

Kao jedan od ključnih problema, Dalibor Paus (Klub zastupnika IDS-a, PGS-a, Unija i ISU-PIP-a) istaknuo je tri vrste zlouporabe instituta prava na pristup informacijama – od strane korisnika, tijela javne vlasti te prema novinarima.

Šutnja uprave, kako je rekao, razlog je za više od polovice žalbi, a novinare se, dodao je, namjerno upućuje na formalni postupak kako bi im se odgodilo dobivanje informacije.

“Sankcije nisu dovoljno odvraćajuće, a preporuke se ponavljaju iz godine u godinu bez stvarnih pomaka”, poručio je te pozvao povjerenicu na proaktivnije zagovaranje zakonskih izmjena.

Miletić: Boljom provedbom Zakona spriječile bi se afere u sportu

Marin Miletić (Most) poručio je da bi uz kvalitetniju provedbu Zakona o pristupu informacijama mnoge afere u sportu bile spriječene ili brže otkrivene.

Najavio je novu kaznenu prijavu protiv Riječkog sportskog saveza zbog, kako je rekao, “milijunskih izvlačenja” te govorio o 11 milijuna eura gotovine unesenih u Hrvatsku preko Skijaškog saveza.

Optužio je HDZ i SDP da su “ista mašinerija” bez ideologije, podsjetivši da je Zlatka Matešu na čelo HOO-a postavio upravo SDP.

Naglasio je kako su nužne strože sankcije – do 100.000 eura i oduzimanje imovine – ocijenivši da kazneni sustav nije odvraćajući jer počinitelji nakon krađe ostaju na slobodi.

HDZ: Izvješće pokazuje napredak u transparentnosti

Iz HDZ-a su, međutim, naglasili da izvješće pokazuje kontinuiran napredak u području transparentnosti.

Zastupnica Anđelka Salopek (HDZ) ocijenila je da je pravo na pristup informacijama važan alat za jačanje povjerenja građana u institucije te istaknula kako se posljednjih godina bilježe pomaci u digitalizaciji javne uprave i dostupnosti informacija.

Podsjetila je na razvoj sustava otvorenih podataka i digitalnih usluga te ocijenila da izazovi na koje izvješće upozorava ne predstavljaju dokaz neuspjeha sustava, nego područja koja zahtijevaju dodatna poboljšanja.

“Transparentnost nije sama sebi svrha, nego preduvjet povjerenja građana u institucije”, poručila je.