Nakon desetak godina čekanja i priprema, Hrvatski sabor u petak je donio Zakon o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, stupit će na snagu 1. siječnja 2024. godine.
Dodatak objedinjuje četiri dosadašnje naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene, mjesečno će iznositi od 138 do 720 eura, ovisno o kategoriji, odnosno razini potpore.
Za prvu će kategoriju iznositi 720 eura, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.
Niti jedan korisnik od sadašnjih 147 tisuća, neće dobiti manji mjesečni iznos kroz inkluzivni dodatak, nego je dobivao do sada, prihod za sve sadašnje korisnike rast će za minimalno 50 do 100 i više posto.
Za svaku naknadu dosad je bilo potrebno vještačenje i posebna procedura, a tome bi sada trebao doći kraj. Do priznavanja inkluzivnog dodatka korisnici će i dalje imati ostvarena prava, a postupak za inkluzivni dodatak provodit će se do kraja 2024.. Nakon priznanja inkluzivnog dodatka korisnicima će biti isplaćena razlika.
U proračunu za 2024. za isplatu inkluzivnog dodatka predviđeno je 506 milijuna eura, što je dvostruko više nego se sada isplaćuje na ime četiriju naknada.
Dvije trećine djece do 19. godina bit će obuhvaćeno doplatkom
Iduće godine, 1. ožujka na snagu stupaju izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima će se gotovo udvostručiti broj korisnika i broj djece obuhvaćenih doplatkom, bit će ih oko 270 tisuća, odnosno oko 512 tisuća djece. Doplatkom će biti obuhvaćeno dvije trećine djece do 19. godina kojih je oko 740 tisuća.
Mijenjaju se dohodovni cenzusi kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovice na 140.
Broj cenzusnih grupa povećava se sa tri na pet, a iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.
Škole u jednoj smjeni, učitelji će moći raditi i nakon 65. godine
Sabor je izmijenio i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ključne se izmjene tiču prelaska svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine.
Da bi to uspjela, Hrvatska prilagođava svoje zakonodavstvo kako bi iz NPOO-a mogla ‘povući’ dvije milijarde eura i škole infrastrukturno pripremiti za rad u jednoj smjeni, što je standard članica EU. Sada nam, naime, oko 60 posto učenika pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene.
Učiteljima i nastavnicima omogućit će se da rade i nakon 65. godine. Naime, ne javi li se na natječaj za posao u školi stručna osoba, ravnatelj škole moći će iz mirovne ‘povući’ takvu osobu na godinu dana, te joj produljiti ugovor za dodatnu godinu, no, ne dulje od 67. godine života.
Uvodi se mogućnost upisa i u osnovne škole elektroničkim putem, te omogućuje roditeljima da izostanke svoje djece opravdaju putem e-Dnevnika.
Ravnatelji škola dobivaju mogućnost da privremeno udalje s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Nakon što je Ustavni sud u travnju ukinuo njegovih 18 članaka, Sabor je u petak izmijenio Obiteljski zakon čije se dodatno štiti interes djeteta kao i žrtve u slučaju nasilja u obitelji.
Dodatno je uređeno da povreda djetetovih prava – osim tjelesnog ili mentalnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja i nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, obuhvaća i izlaganje djeteta svjedočenju nasilju u obitelji.
U slučaju saznanja o postojanju takvog nasilja, u postupku obveznog savjetovanja provodit će se i odvojeni razgovori s roditeljima, a predviđeno je i da sud treba uzeti u obzir i postojanje tvrdnje o nasilju u obitelji kad odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati.