Zastupnici su u petak u Saboru podržali Izviješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć u 2023. koja je pružena u više od 29 tisuća slučajeva, te o utrošku sredstava, no oporba je pri tom ocijenila kako je ta pomoć teritorijalno neujednačeno dostupna.
Stanovnici ruralnih područja nemaju dovoljno informacija kako ju mogu koristiti i ona je teritorijalno neujednačeno dostupna, kažu iz oporbe.
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović rekla je da je u 2023. primarna pravna pomoć pružena u 29.128 slučajeva pri čemu su je najviše koristile starije osobe, žrtve nasilja ili uznemiravanja na radnom mjestu, nezaposleni, pripadnici nacionalnih manjina te osobe s invaliditetom.
Po spolu većina korisnika bile su žene, dodala je.
Sekundarnu pravnu pomoć, koju pružaju isključivo odvjetnici, koristilo je 3258 korisnika a u najvećoj mjeri se odnosila na oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, zastupanjima u sudskim postupcima te za oslobađanje od troškova sudskih postupaka.
Bahović je izvijestila i da su u 2023. za 52 posto povećali financijska sredstva za sustav bespravne pravne pomoći te je tako u toj godini ukupno isplaćeno 803.414 eura za besplatnu pravnu pomoć.
Također, kako bi se motivirali odvjetnici da što više pružaju besplatnu pravnu pomoć povećane su im naknade te su, kako bi povećali svijest u javnosti o tome da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, tiskali su 21.000 letaka i 100 plakata u cilju informiranja građana.
Pohvalivši nastojanja Ministarstva pravosuđa u unaprjeđenju sustava besplatne pravne pomoći, Urša Raukar Gamulin (Možemo!) upozorila je da građani i dalje često nisu svjesni mogućnosti ostvarivanja besplatne pravne pomoći niti su upoznati sa ovlaštenim pružateljima i uvjetima za dobivanje takve pomoći.
Stoga je, navela je, Pučka pravobraniteljica nadležnom ministarstvu preporučila da putem medija, promotivnih materijala i drugih prikladnih načina još više informira građane o dostupnim opcijama besplatne pravne pomoći.
Također, kaže, postoji geografska neravnomjernost pružatelja besplatne pravne pomoći jer od 53 ovlaštene udruge i pravne klinike koje pružaju takvu, njih 45 posto djeluje na području Grada Zagreba a neke županije i nemaju registrirane pružatelje primarne besplatne pravne pomoći.
I Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) kazala je da postoje velike razlike u dostupnosti besplatne pravne pomoći. Navela je da iako raste financiranje besplatne pravne pomoći, 68 posto sredstava usmjereno je na primarnu pravnu pomoć (pružaju je udruge, pravne klinike, županijska upravna tijela), dok je sekundarna (pružaju je odvjetnici pred sudovima) ostala financijski ograničena.
Napominje da su žene (66 posto) najčešći korisnici sekundarne pravne pomoći, a najviše zahtjeva odnosi se na slučajeve vezane uz razvoda, skrbništva i nasilja u obitelji.