Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u ponedjeljak u Zagrebu da vjeruje da američki predsjednik Donald Trump čini prave stvari za NATO i da je “apsolutno uvjeren” da bez njega ne bi bilo dogovora o povećanju izdvajanja na obranu, dodavši da NATO “nije u krizi” na opetovana pitanja novinara o Trumpovim prijetnjama o zauzimanju Grenlanda.

“Vjerujem da Donald Trump čini prave stvari za NATO potičući nas sve da trošimo više kako bismo se izjednačili s potrošnjom SAD-a”, rekao je Rutte na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Rutte je dodao da je “apsolutno uvjeren” da bez američkog predsjednika članice NATO-a ne bi dosegnule dva posto izdvajanja na obranu niti se dogovorile o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu i sigurnost do 2035. godine, što uključuje 3,5 posto za obrambene potrebe i 1,5 posto za povezane investicije u kibernetičku obranu, kritičnu infrastrukturu i civilnu pripravnost.

“Kada nekoga hvalim, to se temelji na činjenicama, a vjerujem da su činjenice tu, vi se ne morate složiti”, rekao je Rutte, bivši nizozemski premijer i glavni tajnik NATO-a od listopada 2024.

Na pitanje novinara smatra li da je NATO u krizi, Rutte poručuje da “nije, nimalo”.

Hrvatska je u 2025. godini izdvojila 2,08 posto BDP-a za obranu. Premijer Andrej Plenković rekao je da “ovako velika transformacija i korak naprijed u pogledu izdvajanja za obranu nije bila zamisliva prije nekoliko godina”.

Vlada je donijela odluke o provedbi četiri velika ulaganja u modernizaciju Hrvatske vojske, a ona se odnose na nabavu 44 glavna borbena tenka Leopard 2A8, 18 samohodnih haubica 155 mm CAESAR MK2, 420 teških terenskih kamiona TATRA T-815-7, financiranih putem EU instrumenta SAFE, kao i nabavu četiri protudronska sustava financirana iz proračuna Ministarstva obrane.

Rutte je također poručio da saveznici u NATO-u, osobito članice koje dijele granicu s Arktikom – Sjedinjene Države, Danska, Norveška, Švedska, Finska i Kanada, trebaju zajedno raditi na jačanju sigurnosti Arktika zbog sve aktivnije uloge Rusije i Kine na tom području. “Svi se slažemo da to mora biti prioritet”, rekao je Rutte.

Plenković je pak istaknuo da svi saveznici trebaju poštovati činjenicu da je Grenland dio Danske. “Poruka praktičkih svih saveznika i članica Europske unije je ta da se saveznici moraju međusobno poštovati, to uključuje i odnose Sjedinjenih Američkih Država kao najveće zemlje u okviru NATO-a i najutjecajnije sa ostalima. Očito je da postoje zabrinutosti sigurnosnog karaktera na području Arktika pod koji spada i Grenland. Međutim siguran sam da se uz razgovore može pronaći rješenje koje će SAD-u osigurati sigurnost, a Danskoj upravo ono što svi poštujemo, a poštujemo činjenicu da je Grenland dio Danske premda nije u Europskoj uniji, ali je jasno da spada pod njenu nadležnost”, rekao je Plenković.

Hrvatski premijer dodaje da je nužan “kvalitetan dijalog o ovakvoj situaciji” radi globalne sigurnosti.

Američki državni tajnik Marco Rubio ovog tjedna će se sastati s danskim dužnosnicima, ali nije dao naslutiti da bi Washington mogao odustati od plana da preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Bijela kuća objavila je u utorak da Trump raspravlja o opcijama za stjecanje strateški važnog arktičkog otoka, ako treba i vojnim putem, unatoč prigovorima iz europskih zemalja.

“Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland odlučuju o pitanjima koja ih se tiču”, navodi se u zajedničkoj izjavi koju su prošlog tjedna potpisali francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Donald Tusk, španjolski Pedro Sanchez, britanski Keir Starmer i danska premijerka Mette Fredriksen.

“Sigurnost na Arktiku mora se postići zajednički, u suradnji sa saveznicima NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, poštivanjem načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica. To su univerzalna načela i nećemo ih prestati braniti”, naglašava se u izjavi.

Trump je ideju o preuzimanju kontrole nad Grenlandom iznio još 2019. tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, a u drugom mandatu proziva Dansku da nije učinila dovoljno da zaštiti taj otok. Danska premijerka Fredriksen rekla je prije nekoliko dana za dansku televiziju da bi napad SAD-a na drugu članicu NATO-o značio kraj tog vojno-političkog saveza. “Želim jasno reći da ako SAD odluče vojno napasti drugu zemlju NATO-a, tada sve staje, uključujući NATO i time sigurnost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata”, rekla je.

Glavni tajnik NATO-a od listopada 2024. posjetio je vojarnu “Pukovnik Marko Živković” s premijerom, a kasnije će položiti vijenac kod Spomenika domovini. Rutte će se također sastati s predstavnicima hrvatske obrambene industrije, s predsjednikom Zoranom Milanovićem, a potom i s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.

Uoči posjeta glavnog tajnika NATO-a Hrvatskoj, Milanović je rekao u petak da mu “nije jasno u čije ime govori” Mark Rutte te da “govori puno stvari” koje ne podržava. “U ponedjeljak će biti ovdje gost, popričat ćemo, ali to nije osoba koja donosi odluke”, rekao je Milanović.