Prva sveobuhvatna muzejska retrospektiva u rodnom gradu jedne od najvažnijih hrvatskih umjetnica Sanje Iveković “Works of Heart (1970-2023)” otvara se u četvrtak navečer u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU).

Retrospektiva, koja je kroz drukčiji format bila predstavljena u Kunsthalleu u Beču, uključuje nove produkcije – spomenik “Trudna memorija (Pregnant Memory)” i “Izvještaj u sjeni (Shadow Report)”, velik broj radova iz kolekcije MSU, te nove segmente – arhiv pod nazivom “Točke susreta: Dokumenti u nastajanju, 1968.-1982.” kustosice Ivane Bago, kao i presjek autoričinih aktivističkih aktivnosti.

Naslov “Works of Heart” kustosicu retrospektive i ravnateljicu MSU Zdenku Badovinac inspirirao je da narativ izložbe stvori oko ideje srca, a izvorno je riječ o nazivu oglasa iz New York Timesa iz 1994., koji je prikazivao ženu s ogrlicom i privjeskom u obliku srca, a pokraj koje se nalazio izvještaj uz fotografiju masakra na sarajevskoj tržnici te godine.

“Srce je u Sanjinu radu povezano s dekonstrukcijom načina na koji su mediji i filmski svijet izgradili ženski identitet prema stereotipu sentimentalnosti i emotivnosti žena, a srce je i metafora za umjetnost te muzej kao mjesto susreta”, objasnila je Badovinac na konferenciji za medije uoči otvaranja izložbe.

Vraćajući se ovom retrospektivom do ranih umjetničinih radova, posjetitelji će imati priliku vidjeti djela kojima se Iveković suprotstavlja patrijarhatu, konzumerizmu, autoritarnosti, nacionalizmu, ksenofobiji, brisanju pamćenja, nasilju nad ženama i drugim područjima stvaralačkog otpora.

Badovinac umjetnost Sanje Iveković vidi kao poziv na društvo solidarnosti, a mjesto susreta koje predstavlja ova izložba navodi kao “siguran prostor raznih žrtvi, posebno žrtvi patrijarhalnog nasilja koje su jako važne u Sanjinom radu”.

Sanja Iveković umjetnica je i aktivistica u čijem su radu oba aspekta često integrirana i neodvojiva. Tijekom više od 50 godina, kako u socijalističkoj Jugoslaviji, tako i u današnjem globalnom kapitalističkom okruženju, svojim se radovima u rasponu od femiKunstnizma do šireg društvenog i političkog angažmana, zalaže za rodnu jednakost, antifašizam, emancipaciju kolektivnog pamćenja i solidarnost.

U sklopu izložbe, na plato muzeja postavljen je spomenik “Trudna memorija”, reinstalacija javne skulpture koju je Sanja Iveković realizirala u sklopu projekta Lady Rosa of Luxembourg. “Posvojila sam vlastiti rad da napravim drugi rad”, rekla je Iveković.

Izložba sadrži i arhivski dio pod nazivom “Točke susreta: Dokumenti u nastajanju, 1968.-1982.” koji je prikazan kroz 12 tematski specifičnih poglavlja, počevši s nultim poglavljem, koje prostorno predstavlja hodnik i simbolična je rekonstrukcija performansa Sanje Iveković u hodniku Galerije Suvremene Umjetnosti iz 1976. godine, objasnila je kustosica Ivana Bago.

Izložba je rezultat suradnje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu i Kunsthallea u Beču, ali je zagrebačka mnogo opsežnija od one već prikazane u Beču te je posebno prilagođena specifičnom prostoru MSU-a. “Naš je izazov bio specifičnosti arhitekture MSU-a uključiti u čitanje samog postava, odnosno u iskustvo posjetitelja kako bi u nekom logičnom slijedu mogli čitati poglavlja i tematske grupe izložbe”, rekla je dizajnerica postava izložbe Ana Martina Bakić.

Izložba se održava uz potporu Grada Zagreba, a kako je rekla pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Emina Višnić, Grad je “u prvoj fazi podizanja sredstava za kulturne programe institucija, ali i nezavisne scene, prva povećanja uspješno usmjerio na marginalizirane djelatnosti poput likovne i vizualne djelatnosti te inovativnih i umjetničkih kulturnih praksi”.

Sanja Iveković rođena je u Zagrebu 1949. , a diplomirala je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1970., kada počinje i izlagati. Sudjeluje na mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu poput bijenala u Parizu, Sao Paolu, Liverpoolu, Istanbulu i Pragu te su njezini video radovi i video instalacije izlagani na brojnim međunarodnim video festivalima, a njezini su radovi u zbirkama brojnih muzeja poput MoMA-e u New Yorku, Centra Pompidou u Parizu, Muzeja suvremene umjetnosti Kumamoto, Generali Foundation u Beču i Tate Modern u Londonu.

Izložba “Works of Heart” ostaje otvorena do početka studenoga.