Ulazna i jedina sačuvana prostorija negdašnjega Dioklecijanova stana Vestibula predstavljena je u četvrtak javnosti pošto su u dvije faze izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi, za što je Split iz gradskog proračuna izdvojio nešto manje od milijun kuna.
Jučer je skinuta skela koja je dvije godine s prekidima zaklanjala pogled na ulaznu i jedinu sačuvanu prostoriju negdašnjega Dioklecijanova stana. Početkom 2014. počela je obnova unutrašnjeg plašta Vestibula, a druga faza od travnja 2015. bila je čišćenje, stabilizacija i restauracija izvornih površina koja je prekidana tijekom turističke sezone.
Voditelj odsjeka za staru gradsku jezgru Goran Nikšić rekao je da je Hrvatski restauratorski zavod izradio konzervatorsko-restauratorski elaborat na temelju kojega je početkom 2014. počela obnova unutrašnjeg plašta Vestibula, da je u prvoj fazi oprana cijela površina zidova i kupole te detaljno dokumentirano i mapirano stanje zidne strukture na 3D arhitektonskom snimku.
“Dijelovi zidnog plašta su tretirani raznim restauratorskim tehnikama, ovisno o tome je li se radilo o izvornoj rimskoj strukturi ili o naknadnim intervencijama kojih je na Vestibulu bilo jako puno s obzirom na velika oštećenja koja je pretrpio kroz povijest. Na temelju toga pilot-zahvata definirana je metodologija cjelokupnog zahvata koju je odobrio Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu”, rekao je Nikšić.
Nakon svih obavljenih radova, postali su vidljivi važni detalji, poput tehnike gradnje kupole i izrade podloge za mozaik, te okvir ranosrednjovjekovnog prozora od komada antičkog mramora.
Nikšić je posebno istaknuo kako su dijelovi rimske žbuke, sačuvane u kupoli Vestibula, vrlo važni jer su bili podloga za oblaganje mozaikom.
“Cilj zahvata je bio obnoviti i prezentirati izvornu rimsku strukturu koja je zbog niza zahvata kroz 19. i 20. stoljeće došla u drugi plan, tako da je izgledalo da najveći dio unutrašnjeg plašta nije izvoran. Dijelovi koji su u ranijim zahvatima neadekvatno tretirani zamijenjeni su odgovarajućim materijalima i tehnikama izrade, ili su prekriveni žbukom po uzoru na izvornu. Tako je integrirana čitava unutrašnja površina Vestibula, koja je postala ‘čitljiva’. Umjesto zapuštene i opasne ruševine, dobili smo uzorno prezentiranu monumentalnu antičkiu prostoriju na ulazu u negdašnje carke odaje”, rekao je pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Radoslav Bužančić.
Gradonačelnik Ivo Baldasar rekao je kako je to sada jedna prekrasna ruševina te bi i Dioklecijan danas bio zadovoljan kako nakon 1700 godina izgleda Vestibul, da se može dočarati kako je to izgledalo kad je izgrađeno.
“Ovo je bilo predvorje njegovih ložnica, prostorija i južnog dijela palače. U prošlosti su čak postojali planovi da se to sruši, no na sreću to se nije dogodilo. Struka je to sve obnovila i zahvaljujući svemu tome danas imamo objekt u koji je prekrasno doći i slušati klapske pjesme”, rekao je Baldasar.
Posljednja velika restauracija Vestibula izvedena je krajem 50-ih godina prošlog stoljeća, kad su uklonjeni ostatci pregradnji srednjovjekovnih kuća i ulica na obje razine. Tada su rekonstruirani veliki dijelovi unutrašnjega zidnog plašta, ali nisu trajno uklonjeni uzroci propadanja pa su kroz pola stoljeća nastavili propadati izvorni dijelovi zidne strukture. Dijelovi teško oštećene armirano-betonske konstrukcije preostale iz zahvata s početka 20. stoljeća su se odvajali i bili su opasnost za prolaznike.
(Hina)
fah