Redovnica mističnih vizija – Brigita Švedska

Piše: dr. sc. Zdenko Balog

Na današnji dan, 23. srpnja spomendan je Brigite Švedske, prema kalendaru svetaca katoličke crkve. Sveta Brigita utemeljiteljica je ženskog, tzv. Otkupiteljevog reda, mističarka koja je živjela 1303. – 1373. Svojim je životom i djelovanjem povezala različite regije Europe, pa je zbog toga, pored svetog Benedikta, zaštitnica Europe. Osim toga, naravno, zaštitnica je Švedske, te hodočasnika. Kao utemeljiteljica reda, i kao najpoznatija svetica Sjevera, već si je osigurala značajno mjesto u redu katoličkih svetaca i svetica.

No, zanimljivo je da je njen utjecaj najveći u povijesti umjetnosti, posebno u ikonografiji prikaza rođenja Isusovog, te prikaza motiva Bogorodice s djetetom Isusom. Ovaj je utjecaj ostvarila posredno: kao mističarka, Brigita je često imala vizije koje je podrobno opisivala. Motivom djeteta Isusa bila je posebno zaokupljena. U vizijama rođenja Isusovog opisala je mnoštvo detalja koje evanđelja ne donose: kada pastiri dolaze da se poklone objavljenom Spasitelju, oni se, u Brigitinim vizijama, nisu spremni pokloniti povijenom djetetu koje im Bogorodica pokazuje, nego insistiraju da ga odmota i da ga pred njih donese golog, kao bi se uvjerili u spol.

U proročanstvima Izaijinim, naime stoji: ‘Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel.’ (Iz 7:14), te ponovo, ‘Jer dijete nam se rodilo, sina dobismo’ (Iz 9:5), na temelju čega pastiri traže provjeru da se doista radi o muškom novorođenčetu. Brigitine vizije, koje je opisala i publicirala, stekle su takvu popularnost da su postale supstitut nedostajućih detalja evanđeoske priče, prihvaćani s istom vjerodostojnošću. Naravno, jednako i u crkvenoj umjetnosti.  Dijete Isus pojavljuje se najčešće u prizorima rođenja kao novorođenče, te u prikazima Bogorodice sa sasvim malenom bebom na rukama.

Redovito, Isus je povijen u jaslama, a na rukama Bogorodice prikazivan je u velikodostojničkim haljinama sa zlatnom jabukom, kao maleni vladar. No, povodom Brigitinih vizija sve se to doslovce preko noći mijenja: na slamici leži promrzlo potpuno golo novorođenče, kojem pastiri iskazuju poštovanje. Jednako tako, oko 1400., tek naraštaj nakon Brigite, nastaje novi kanon Bogorodice s djetetom: stojeća ili sjedeća na prijestolju, drži na rukama golog Isusa. Uklanjanjem magnatske odore, mijenja se i odnos prikazane majke i djeteta: grli ga i privija s mnogo više nježnosti, dijete ne sjedi ukočeno pogleda uprtog u gledatelja, nego se poigrava majčinom maramom, potežući joj kraj.

Zlatna se jabuka često pretvara u pravu jabuku, koju Bogorodica pruža Isusu. Motiv ‘lijepih Madona’ bit će prevladavajući način prikazivanja Bogorodice i Isusa više od pola stoljeća. No, nakon što je jednom ušao u ikonografiju motiv golog djeteta, zadržat će se i kasnije, kroz razdoblje renesanse i baroka. Može se reći da je istu promjenu koju je Franjo Asiški unio u prikaze ‘oljuđenog’ Isusa u pasionskom ciklusu, Brigita unosi u prikaze rođenja i prikaze Bogorodice s djetetom.

Za ilustraciju donosimo prikaze rođenja Isusovo, te Bogorodice s djetetom iz razdoblja prije svete Brigite, i to bizantske mozaike iz Ravene i Poreča. Potom je tu romanički reljef iz Ferrare, kassnoromanička Bogorodica iz Lovreča (Istra), te ranogotičke Bogorodice iz Graca i Beča. Iz 15. stoljeća, Bogorodice su iz Beča i Ptujske Gore (Slovenija), dok je Bogorodica s plaštem također iz Ptujske Gore. Tu je Bogorodica iz Ormoža, te konačno Sveta Ana ‘samotreća’ iz Neuberga (Austrija).

prigorski.hr