Aleksandar Sandić, savjetnik uprave bioplinare iz Gregurovca Bioen osvrnuo se na konferenciju za medije koju je održao SDP, a vezano za bioplinare na području Općine Sveti Petar Orehovec.

Njegov osvrt donosimo u cijelosti.

U odnosu na objavu medijske konferencije održane od strane organizacija SDP-a dana 26.svibnja 2020.g., koju su vodili g. Mladen Kešer, načelnik općine Kalnik, prof. dr. Dražen Čuklić, sveučilišni profesor na križevačkom Visokom gospodarskom učilištu i gđa. Štefanija Rucht, trgovačka društva Bioplinska elektrana Orehovec d.o.o. i Bioplinara organica Kalnik 1 d.o.o. daju očitovanje u nastavku kako slijedi.

U cijelosti osporavamo sve navode sa predmetne medijske konferencije kao neistinite i lažne tvrdnje klevetničkog sadržaja iznesene od strane g. Mladen Kešera, , prof.dr. Dražena Čuklića i gđe. Štefanije Rucht.

  • 1. Bioplinsko postrojenje Gregurovec je 2.4 MW instalirane električne energije, Bioplinsko postrojenje Orehovec je 1.2 MW instalirane električne energije
  • 2. Sirovine koje koriste bioplinska postrojenja su u potpunosti transparentna
    • a. to su: kukuruzna silaža, gnojovka, stajnjak, neopasni biorazgradivi otpad
  • 3. Spomenuti otpad je isključivo NEOPASNI biorazgradivi otpad za koji oba bioplinska postrojenja posjeduju dozvole za gospodarenje otpadom (u prilogu)
    • a. dozvola za gospodarenje otpadom ne može biti izdana u tajnosti zato što je cijeli proces ishođenja dozvole javan. Te je elaborat, za navedenu dozvolu, objavljen na stranicama Koprivničko Križevačke županije i svima je vidljiv
  • 4. Uvoz otpada podliježe strogo, zakonom propisanoj, proceduri a sve objašnjeno niže:
    • U RH je zabranjeno uvoziti opasni otpad, miješani komunalni otpad i ostatke od spaljivanja miješanog komunalnog otpada.
    • Neopasni otpad u smislu prekograničnog prometa otpadom znači da će sav otpad koji se izvozi, uvozi ili je u tranzitu kroz RH podlijegati notifikacijskom postupku (dakle potrebno je odobrenje/dozvola svih zemalja – od pozališta do odredišta).
    • Prekogranični promet otpada (uvoz , tranzit i i izvoz) koji podliježe notifikacijskom postupku definiran je člankom 123. Zakona o održivom gospodarenju otpadom ( NN 94/13,73/17,14/2019 i 98/19) i Uredbom (EZ-a) br.1013/2006 što znači da je za uvoz, izvoz ili tranzit otpada koji podliježe notifikacijskom postupku potrebno ishoditi pisano odobrenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
    • Procedura uvoza otpada koji podliježe notifikacijskom postupku definirana je člankom 124. Zakona o održivom gospodarenju otpada i odvija se na način da podnositelj obavijesti (zainteresirana strana koja otpad izvozi iz svoje matične zemlje) podnosi zahtjev za izvoz otpada nadležnom ministarstvu u svojoj zemlji.

Uz zahtjev se prilaže još i sljedeća dokumentacija:

  • • Popunjeni obrasci Notifikacije i Dokumenta o prometu ( u kojem su definiran točan broj prijevoza, vrijeme trajanja uvoza , prijevoznik ,tvrtka koja će uvesti otpad, tvrtka koja će otpad obraditi, način obrade ,ključni broj otpada, naziv otpada i sl)
  • • Analiza otpada koji i predmet notifikacijskog postupka
  • • Ugovor između izvoznika otpada i tvrtke koja otpad uvozi i tvrtke koja otpad obrađuje
  • • Dozvola tvrtke koja otpad obrađuje s opisom procesa
  • • Polica osiguranja ili jamstvo banke u iznosu dovoljnom za pokriće svih planiranih pošiljki
  • • Podaci o prijevozniku – popis vozila i police osiguranja za svako vozilo
  • • Ruta transporta kojom će se otpad prevoziti
  • • Popis nadležnih ministarstava

Nakon što nadležno ministartvo zemlje koja izvozi otpad pregleda svu dokumentaciju i utvrdi da je ona u skladu s zakonskom regulativom , sva dokumentacija se putem elektroničke pošte šalje drugim zainteresiranim stranama (nadležnom ministarstvu zemlje tranzita i nadležnom ministarstvu zemlje uvoznice).

Sve zainteresirane strane ( nadležana ministarstva ) imaju rok od 30 dana ( ako je riječ o prekoganičnom prometu unutar zemalja EU) da priloženu dokumentaciju pregledaju i eventualno traže dopunu dokumetacije ( dodatni podaci , pojašnjenja, veći iznos police osiguranja, dodatne analize otpada)

Ukoliko su nadležna ministarstva suglasna s poslanom dokumenacijom svako od njih izdaje svoju dozvolu (nadležnom ministartsvo zemlje koja je tranzitna izdaje dozvolu za tranzit a nadležno ministartsvo zemlje uvoznice izdaje dozvolu za uvoz).

U konkretnom slučaju nadležno ministartsvo u RH , Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdaje dozvolu /odobrenje za uvoz otpada.

OBVEZE UVOZNIKA OTPADA KOJI PODLIJEŽE NOTIFIKACIJSKOM POSTUPKU:

• Definirane su člankom 128, Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji zahtjeva da svaka pošiljka otpada koja podliježe notifikacijskom postupku mora biti najavljena tri dana prije otpreme zainteresiranim stranama ( nadležna ministartsva zemlje izvoznice, zemlje tranzita i zemlje uvoznice , tvrtki koja otpad uvozi i tvrtki koja otpad oporabljuje)

Najavu pošiljke radi tvrtka koja otpad izvozi ( u konkretnom slučaju najavi radi talijanska ili slovenska tvrtka koja otpad izvozi u RH i šalje je bioplinskom postrojenju, kao i svim nadležnim ministarstvima = Italija, Slovenija i Hrvatska )

Dakle za svaku pošiljku otpada koji se uvozi u RH naše Ministartvo imalo je informaciju tri dana prije uvoza otpada

• Definirane su člankom 129 u kojem stoji da je tvrtka koja je otpad uvezla /oporabila dužna nadležnom Ministarstvu za svaku pošiljku otpada poslati ( putem faksa ili elektroničke pošte) obrazac dokumenta o prometu s potvdom primitka otpada i potvdrom o konačnom zbrinjavanju otpada

Dakle bioplinska postrojenja za svaku pošiljku otpada koju zaprimi iz uvoza šalje našem Ministarstvu potvrdu o primitku i konačnoj obradi otpada

• Definirane su člankom 130 Zakona o održivom gospodarenju otpadom u kojem stoji da su tvrtke uvoznice/izvoznice otpada koji podliježe notifikacijskom postupku dužne dostaviti Izvješće ( točno propisana forma )o uvezenim/izvezenim količinama otpada za proteklu kalendarsku godinu a do 01.03. tekuće godine.

Notifikacijske dozvole u prilogu poslane redakciji.

  • 5. Digestat nije nusprodukt nego proizvod i to vrhunsko organsko gnojivo
    • a. da je digestat organsko gnojivo imamo i potvrdu od Ministarstva Zaštite Okoliša (u prilogu)
    • b. kvaliteta NIJE UPITNA što se može vidjeti po analizama koje po zakonu moramo raditi na mjesečnoj bazi u ovlaštenom laboratoriju (analize u prilogu)
    • c. Digestat ima visoki postotak humusa i pH sastav mu je blago lužnat, te kao takav oplemenjuju i popravlja sastav kiselost tla = ukratko odlično djeluje na kvalitetu tla (što se može provjeriti u brojnim znanstvenim i stručnim radovima. Stoga su nejasne izjave prof. dr. Dražena Čuklića koji je na predmetnoj medijskoj konferenciji istaknuo da raspolaže diplomom upravo ove struke)
  • 6. Bioplinsko postrojenje ne generira nikakve neugodne mirise pošto je cijeli sustav hermetički zatvoren, miris može biti jedino od silaže koji se može širiti svega par metara oko hrpe – ništa više nego kod brojnih seoskih domaćinstava koji na isti način skladište silažu za uzgoj domaćih životinja, a posebno da ne spominjemo mirise brojnih farmi i štala koje se nalaze u općini Orehovec

Isto tako ne puštaju se nikakvi plinovi pošto je jedini „plin“ upravo bioplin od kojeg se proizvodi električna energija od koje se financira kompletno bioplinskog postrojenja, te bi se ispuštanjem tako proizvedenog bioplina nanijela izravna financijska šteta bioplinskom postrojenju

  • 7. Ovo nisu ni prva niti zadnja bioplinska postrojenja koja oporabljuju biorazgradivi otpada. Naprotiv ima iz po cijeloj RH: Gradec, Sesvetski Kraljevac, Čazma, Virje, Varaždin, Slatina, Donji Miholjac, Mitrovac, Tordinci, Osijek, Bjelovar, Gudovac…

Zaključno posebno skrećemo pažnju kako su temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ br. 94/13 i 73/17, u daljnjem tekst: Zakon), Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 130/05) i Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. – 2022. godine („Narodne novine“ br. 3/17, u daljnjem tekstu: Plan RH) a sve sukladno politici gospodarenja otpadom u EU što je sadržano u Rezoluciji Vijeća Europe o strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.

Rezolucija Vijeća EU kao i Okvirna direktiva o otpadu, predstavljaju jedan od temelja Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno povećati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zagađenja okoliša na samom izvoru njegovog nastanka. Implementirajući načela u sektor gospodarenja otpadom čime dolazimo do prioritetnih akcija; prevencija, sortiranja, recikliranja i biološke razgradnje otpada koji su jeftiniji sustavi, a osiguravaju višu zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.

Također je potrebno istaknuti kako je cilj legislative i direktive EU, a što je provedeno i kroz zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj, potreba smanjenja biorazgradivog otpada na odlagalištima za 65% do 2020. godine. Poznato je kako više od 40% otpada koji proizvode kućanstva predstavlja biorazgradivi otpad.

Sukladno navedenom razvidno je da ovakva bioplinska postrojenja sa predviđenim kompostanama kao zatvoreni krug gospodarenja otpadom u cijelosti pridonose ostvarenje ukupno navedenog zakonodavnog okvira, a ne kao što to lažno, neistinito i klevetnički predstavljaju g. Mladen Kešer, prof.dr. Dražen Čuklić i gđa. Štefanije Rucht.

Posebno napominjemo kako ćemo protiv svih odgovornih osoba pokrenuti odgovarajuće postupke radi naknade štete obzirom da nam je predmetnim izjavama pričinjena znatna šteta poslovnom ugledu i jer smatramo da su predmetnim navodima ostvarena bića kaznenog djela Klevete iz čl.149.st.2. Kaznenog zakona