RAZGOVOR S POVODOM Msgr. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije, otkrio hoće li se biskup vratiti u Križevce

6. rujna 2019. Autor: prigorski.hr Vjera RAZGOVOR S POVODOM Msgr. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije, otkrio hoće li se biskup vratiti u Križevce

foto: Zdenko Balog


Dana 18. ožujka 2019. godine, papa Franjo imenovao je msgr. Milana Stipića apostolskim administratorom Križevačke eparhije. Tako je mons. Stipić naslijedio vladiku Nikolu Kekića, koji je upravljao Križevačkom eparhijom od 2009. godine. Mons. Milan Stipić bio nam je sugovornik – pročitajte što nam je rekao!

Tko je apostolski administrator? Što to konkretno znači? Brojni naši čitatelji prvi puta su se susreli s tim terminom.

Sveti Otac Franjo imenovao me je apostolskim administratorom Križevačke eparhije drugim riječima dao mi je dužnosti i ovlasti sve koje ima biskup s time da nisam zaređen za biskupa tako je moje imenovanje na određeno vrijeme, nije jasno koliko dugo. Moja služba će trajati toliko koliko odredi Majka Crkva da je to potrebno. Nakon toga moguće je da se mene imenuje i za vladiku, a isto tako moguće je da se imenuje i nekoga drugoga za vladiku.

Jeste li Vi prvi apostolski administrator Križevačke eparhije?

Nisam. Prije mene tu službu je vršio vladika Gabrijel Bukatko na koju je imenovan 1950. godine. Česta je pojava u Katoličkoj crkvi u svijetu u današnje vrijeme da se imenuje apostolski administrator za neku biskupiju.

Prilikom uvođenja u službu kazali ste: „Mi grkokatolici brojem mala zajednica, ali velika značenjem i poslanjem.“ Isto tako, mala ste zajednica, ali teritorijalno jako velika.

Naša Eparhija obuhvaća cijelu Hrvatsku, BiH i Sloveniju. Na tom teritoriju imamo 30-ak grkokatoličkih župa. Sve te vjernike istočnog, bizantskog obreda mi pokrivamo svojom pastoralnom skrbi i brigom o njima. Trudimo se opstati, raditi i funkcionirati maksimalno koliko možemo svi zajedno kako bi naša zajednica rasla.

Djelovali ste i na području Dalmatinskog grkokatoličkog vikarijata.

Jako je lijepo tamo raditi. Taj cijeli prostor ima svoju karakteristiku, svoju povijest, jako je lijep i poseban. To vrijeme koje sam radio tamo kao dušobrižnik za grkokatolike u Dalmaciji mogu reći da je bilo jedno lijepo i pozitivno vrijeme. Stekao sam krasna iskustva i obogatio se. Jako sam puno radio na polju obnavljanja crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama, okupljanja zajednice u Splitu i sl. Moram priznati da sam u tom periodu upoznao jako puno divnih i zanimljivih ljudi na tom prostoru.

Sveti papa Ivan Pavao II. volio je isticati da su istočna i zapadna crkva dva plućna krila jedne Majke Crkve. Kako Vi doživljavate tu njegovu poruku?

To je jako lijepo rečeno. Tu uz nas koji smo bizantskog obreda tu su i katolici drugih obreda kao npr. armenskog, koptskog i sl., tako smo i mi u nizu te ljepote Katoličke crkve. Meni je drago što na ovom prostoru postoji jedna takva raznolikost. Mi Hrvati nismo uniformirani, nismo omeđeni jednom tradicijom, jednom kulturom i to je naše bogatstvo i to bogatstvo se manifestira u bogatstvu Katoličke crkve, koja postoji u raznim tradicijama i obredima te zajednicama kao što smo mi grkokatolici. Mi smo integralni dio, a to što smo mali, vjerojatno je i razlog što neki ne znaju za nas.

Punopravni ste član HBK. Kakav je sada Vaš položaj unutar Konferencije. Vladika Kekić je isticao da je volio poticati da ta ističe to bogatstvo koje Katolička crkva ima.  Često puta vas poistovjećuju i sa pravoslavnim kršćanima.

Obred i liturgija je jednaka kao i u pravoslavnoj crkvi, pa nas stoga tako često puta i poistovjećuju, što je na neki način i logično. Svaki čovjek sudi u onome izvanjskome. Mi smo u jedinstvu sa Katoličkom crkvom u potpunom euharistijskom zajedništvu i zato smo dobili taj naziv grkokatolici. Stoga treba isticati to jedinstvo s druge strane, ali i naše unikatstvo s druge strane.

Često se ovih dana ističe u medijskom prostoru da hrvatskim biskupima nedostaje poniznosti, krijeposti. Vladika Kekić je u intervjuu za naš portal kazao kako bi biskupi češće trebali ići među ljude, među narod. Prateći Vaše aktivnost od kada ste u ovoj službi često Vas možemo vidjeti u pastoralnom djelovanju.

Ja sam svećenik koji je svoj dosadašnju radni vijek proveo u pastoralu. Nisam bio u administraciji, nisam radio u nekim uredima niti sam bio u nekim centralnim ustanovama. Radio sam u jednostavnim, običnim, malim župama. Navikao sam komunicirati s malim, jednostavnim, običnim ljudima.

U tom smislu ova služba mi je i jedan šok. Navikavam se na jedan drugačiji način života i funkcioniranje koji je na jednom drugo nivou. Trudim se i radim na tome da bih u tome uspio. Vezano na Vaše prethodno pitanje, tako se borim i za status unutar HBK, kao i za stvari koje su bitne za našu zajednicu.

Prošlo je nepunih pola godine od Vašeg imenovanja. Zasigurno imate neke planove? Možete li istaknuti neke glavne smjernice?

Razgovarao sam sa mostarskim biskupom Ratkom Perićem i rekao sam mu da mi treba par mjeseci da se malo uhodam. Tada mi je biskup Perić rekao da prvo uhodavanje traje četiri godine, onda drugo još četiri, pa treće još četiri. Dakle, puno toga treba vidjeti, učiti shvatiti i pokušati riješiti.

Moja je želja da ova zajednica raste u duhovnom smislu, da ne budemo muzej, što sam istaknuo u homiliji prilikom uvođenja u službu.  Želim da budemo živa zajednica u koju će ljudi dolaziti u katedralu u Križevcima u našu crkvu u Zagrebu u neku drugu župu, gdje će oni nalaziti duhovnu snagu, okrijepu, gdje bi osjećali, prepoznali i bili u zajedništvu s Kristom. To je ono najvažnije. Naći Boga, naći Krista. Često puta ljudi dođu u crkvu i ne nađu Krista, to je problem. Mi moramo biti oni koji će ljudima ponuditi živoga Isusa Krista.  Želja mi je biti što više u Križevcima.

Na tragu toga, vraća li se biskup odnosno ordinarij u Križevce?

Definitivno. Samo pitanja kada, kako i na koji način.

Grkokatolička biskupija čuva najvrjedniju muzejsku zbirku u Križevcima. Bilo je aktivnosti u pravcu da se ta zbirku učini dostupna javnosti. Možemo li očekivati nove aktivnosti u tom smjeru?

Ja bih to jako volio. Međutim, nisam još sve dovoljno upoznao i ne bih sada mogao iznijeti više detalja. Ali, svakako će se ići u tom pravcu.

U petak je jedan veliki dan za Križevce, svečanu liturgiju uoči blagdana sv. Marka Križevčanina, u 19 sati u katedrali Presvete Trojice predvodit će nadbiskup Cyril Vasil, tajnik Kongregacije za istočne crkve u Vatikanu.

Grad Križevci su grad Marka Križevčanina i to je svugdje apsolvirano. Mi ga slavimo kroz nekoliko dana i tako je već tradicionalno da uoči slavlja se održava svečana sveta liturgija ovdje u katedrali i procesija do crkve sv. Marka Križevčanina u Gornjem gradu.

Nadbiskup Vasil je jedan od najvažnijih ljudi za grkokatolike u svijetu. On radi i djeluje u Vatikanu, ali najvažnije je to što je on iz Košica, gdje su Marko Križevčanini i ostali mučenici stradali za Krista. Stoga, nam je svima velika čast da nam on dolazi u posjetu u Križevce.

Monsinjore hvala na vremenu i na mnogaja ljeta.

Dejan Pernjak, Zdenko Balog/prigorski.hr

Facebook Comments