Gradska knjižnica i čitaonica “Franjo Marković” Križevci ove godine navršava 180 godina organiziranog čitanja u Križevcima te slavi 40. obljetnicu rada knjižnične igraonice za djecu. Tim povodom Gradska knjižnica Franjo Marković Križevci primit će i Plaketu Grada Križevaca, a koja će se svečano uručiti na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 24. travnja. To je i povod razgovora sa dugogodišnjom ravnateljicom Marjanom Janeš Žulj.
Knjižnica na području grada Križevaca dostupna je za 22.195 stanovnika, dok bibliobusom pokriva i šire područje te je dostupna za gotovo 36.524 stanovnika. Ono što veseli je da Knjižnica opravdava svoju djelatnost budući da trenutačno broji 4.579 članova.
-Bilježimo porast korisnika, što nas veseli. U 2017. godini posuđeno je 78.726 svezaka knjiga, ukupan posjet bio 66.518 korisnika. Matičnu knjižnicu posjetilo je 49.306 korisnika, a posuđeno je 36.494 knjiga. Broj virtualnih posjeta je 132.076. Usluge bibliobusa iskoristilo je 17.212 korisnika. -istaknula je ravnateljica Janeš Žulj te dodala kako sa zadnjim danom 2016. godine knjižnica broji 86.340 jedinica knjižne građe odnosno 79.245 svezaka knjiga te 667 jedinica didaktičkh igračaka kao i 6.428 jedinica AV građe.
Točno na Dan grada Križevaca, 24. travnja, Knjižnica će obilježiti tri godine od preseljenja u novi prostor, u nekadašnji Dom Hrvatske vojske, a koji je svečano otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Od tada Knjižnica je dobila i jednu novu dimenziju – Multimedijsku dvoranu. -Preseljenjem u novi prostor na površini od 1400 m2, knjižnica je dobila odlične uvjete za rad i razvoj, ali i povećane materijalne troškove. Međutim, uspješno servisiramo sve naše obveze. Zadovoljni smo podrškom Grada i nastojimo svojim rezultatima dokazati da smo vodeća institucija u kulturi u Križevcima. -objašnjava Marjana Janeš Žulj.
Tome u prilog idu i vrlo zavidni podaci. Naime, multimedijsku dvoranu u prošloj godini koristila se 141 puta sa gotovo 3194 posjetitelja. Knjižnica je samostalno sudjelovala u 7 događanja, u suradnji s ostalim vanjskim organizatorima u 47 događaja, dok je 80 događaja bilo u organizaciji neprofitnih vanjskih organizatora te 7 događaja u organizaciji vanjskih organizatora. Također, važno je za spomenuti i da je u knjižnici održano i 36 raznih izložbi, radionica, susreta.
-Vjerujem da opravdavamo financijsko ulaganje u knjižnicu. Znate, svaku kunu jako dobro odvažemo i kvalitetno uložimo i to nam se dugoročni isplati. Moram naglasiti da Knjižnicom upravljamo na način dobrog i pametnog gospodarenja, a rezultati su vidljivi. Prošlu godinu zatvorili smo s viškom od 70 tisuća kuna, a to smo preraspodijelili za pokrivanje materijalnih troškova te, naravno za nabavku knjižnične građe. -kaže ravnateljica Janeš Žulj. U 2018. godini Knjižnici je odobren budžet od preko 1,5 milijun kuna u čemu Grad Križevci participira sa 880 tisuća, dok su ostalo namjenska sredstva iz Ministarstva kulture, Županije, Općina i vlastiti prihodi od članarina.
– U 2018. planiramo zadržati broj nabavljenih jedinica knjižnične građe od cca 3.000 jedinica. U to ubrajamo nabavu knjiga, slikovnica, filmova i glazbe na DVD-ima, obrazovne i zabavne multimedijske sadržaje na DVD-ima te drugu AV građu, periodiku, zavičajnu građu na svim medijima, didaktičke igračke te ostalu neknjižnu građu. -pojasnila je.
U prva tri mjeseca 2018. godine Križevčani su najviše od domaćih naslova čitali Kristiana Novaka „Ciganin, ali najlijepši“, Juricu Pavičića „Crvena voda“, Pavla Pavličića „Salon za plakanje“, Damira Karakaša „Sjećanje šume“ i Igora Mandića „Predsmrtni dnevnik“. Kod stranih naslova to je Shari Lapena „Par iz susjedstva“, Liane Moriarty „Posljednja obljetnica“, Linda Green „Igra skrivača“, Kate Meader „Vatra i led“ te B. A. Paris „Iza zaključanih vrata“.
Knjižnica ima i dva posebna fonda, a to fond sa najstarijim naslovima, koji broji gotovo 2000 svezaka te zavičajnu zbirku ZZC, koja broji 4000 svezaka, a u koju spadaju i stare razglednice, zbirka starih dokumenata, efemerna građa, sitni tisak i hemeroteka.
Tako se u sklopu tih fondova mogu naći razni raritetni, originalni naslovi poput Missaluma iz 1730. godine, Series banorum Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae Franje Zdelara iz 1737. godine, Natale solum iz 1752. pavlina Josipa Bedekovića, koji je jedno vrijeme bio i prior samostana u Križevcima, potom je tu djelo Conclusiones ex universa theologia scholastico dogmatico polemico morali Kvirina Horvata i Adalberta Belaja iz 1764., dva djela Johanna Weichard Valvasora i brojna druga djela, koja čekaju istraživače.
Sve te usluge dostupne su na najvišoj razini. Tako je pristup Gradskoj knjižnici Franjo Marković Križevci dostupan apsolutno svima. Naime, uz to što u Knjižnici aktivno razvijaju usluge vezane uz promidžbu čitanja i pismenosti, ovdje je i mjesto socijalne inkluzije građana, posebice onih s posebnim potrebama (slijepih i slabovidnih, starih, bolesnih, osoba s invaliditetom, nezaposlenih) i društveno marginaliziranih.
-Na taj način Knjižnica i opravdava svoju misiju, a to je da Knjižnica razvija i jača funkciju informacijskog, obrazovnog i kulturnog, multimedijalnog središta Grada i okolice, kako bi se građanima osigurao kvalitetan pristup znanju, informacijama i kulturnim sadržajima za potrebe obrazovanja, stručnog i znanstvenog rada, cjeloživotnog učenja, informiranja, odlučivanja i razonode. -istaknula je Marjana Janeš Žulj.
Budući da u sklopu Knjižnice djeluje i igraonica ravnateljica Janeš Žulj ističe kako je upravo taj segment jedan od velikog značaja, jer Knjižnica nudi informacijsko i digitalno opismenjavanje djece, ali i odrasli, a to je moguće zbog pristupa računalu i internetu, a i potiče se cjeloživotno učenje svih dobnih skupina građana, a posebice odraslih izvan formalnog obrazovanja. Također, radi se i na razvijanju knjižničnih usluga na internetu, osiguravanje pristupa širokopojasnom pristupu internetu u cijeloj knjižnici i prisutnosti knjižnice i knjižničara na društvenim mrežama.
Međutim, prostor Knjižnice ima i svoje stanare. Naime, ovdje djeluje i Pučko otvoreno učilište Križevci. -Suradnja između dviju institucija je odlična. Imamo i zajedničkih programa, a jedan je bio nedavna izložba Damira Zuruba „Plavi svijet“. Dobro se nadopunjujemo. -kaže Janeš Žulj.
Jedan dio Knjižnice je i Spomen soba hrvatskih branitelja, koja je nastala kao projekt Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i drugih udruga proizašlih iz domovinskog rata te Grada Križevaca. U sobi su izloženi različiti materijali s tematikom Domovinskog rata i najrelevantnija građa iz Domovinskog rata (priznanja, knjige, fotografije, video materijali, dokumentacija, isječci iz novina, vojne karte, vrijedna svjedočanstva ratnih događanja, i sl.).
Što se tiče posla knjižničara, Marjana Janeš Žulj ističe da zanimanje knjižničara je zapravo poziv. -Plaće su male, ali je ne bih mijenjala svoj posao, jer ovaj poziv je zanimljiv, kreativan, raznovrstan i izazovan. A tu sudbinu dijeli nas devet zaposlenih stručnih osoba. -istaknula je.
U narednom razdoblju pred djelatnicima je ambiciozan plan rada. Tako je u planu uređenje parka ispred zgrade knjižnice, čiji je projekt gotovo, samo se čeka neki natječaj gdje bi se mogao aplicirati. Grad je radio projekt uređenja dvorišta iza zgrade tzv. ljetnog kina kao novog polivalentnog prostora na otvorenom koji također čeka svoje ostvarenje. -Uz multimedijsku dvoranu, prostor atrija, prostor same knjižnice Grad će uređenjem vanjskog prostora dobiti u punom smislu riječi jedan pravi multimedijalni kulturni centar. -kaže Janeš Žulj.
Naglasak je stavljen i na suradnja sa obrazovnim ustanovama, udrugama i pojedincima na zajedničkom osmišljavanju programa. -Nedavno smo prijavili projekt KUKAC – kulturno kreativni centar Križevci (Kultura u centru), gdje je POU Križevci nositelj, a Knjižnica, Kvark, PUH i HPD i Grad partneri. -rekla je.
-Na kraju želim se zahvaliti Gradu Križevcima, Županiji i Ministarstvu kulture na financijskom praćenju, korisnicima na njihovoj vjernosti, kolegama iz obrazovnih ustanova, vrtića, škola, i ostalih institucija na suradnji, kolegama knjižničarima, a posebno voditeljici županijske Matične službe Knjižnice i čitaonice. Fran Galović iz Koprivnice, kolegici Ljiljani Vugrinec na pomoći oko projekata i suradnji, članovima udruga, donatorima knjiga, sponzorima, i medijima bez čijeg praćenja ne bi bili toliko vidljivi i prepoznati. -zaključno je rekla Marjana Janeš Žulj.
dp/prigorski.hr