Novi ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Zvonimir Ante Korda najavio je u srijedu da će mu prioriteti biti prilagodba zdravstvenog sustava novim metodama i tehnologijama liječenja, smanjenje listi čekanja te povećanje učinkovitosti samog Zavoda.

U razgovoru s novinarima istaknuo je kako su liste čekanja jedan od najizraženijih problema hrvatskog zdravstva, naglasivši da će se njihovu skraćivanju pristupiti sustavno i u koordinaciji s Ministarstvom zdravstva. Umjesto parcijalnih rješenja, planira se, kako je rekao, “temeljit i uporan rad po pojedinim segmentima”, što podrazumijeva i moguće reorganizacije unutar bolničkog sustava.

Poseban naglasak stavio je na modernizaciju i uvođenje novih tehnologija, upozorivši da starenje stanovništva i rast zdravstvenih potreba neminovno povećavaju troškove i pritisak na sustav. U tom kontekstu, digitalizacija i primjena suvremenih terapijskih pristupa vidi kao ključne alate za održivost.

Treći kratkoročni cilj odnosi se na sam HZZO. Korda smatra da Zavod mora postati učinkovitiji i dostupniji građanima, uz snažnije korištenje digitalnih rješenja. Time bi se, po njegovim riječima, mogla unaprijediti kontrola troškova, ali i povećati transparentnost sustava.

Dugoročno, ističe, središnji je cilj financijska održivost zdravstva. Riječ je, kako kaže, o kompleksnom procesu koji zahtijeva vrijeme i stabilne javne politike, no bez fiskalne odgovornosti sustav ne može opstati.

Govoreći o odnosu javnog i privatnog sektora, Korda je naglasio da javno zdravstvo ostaje temelj sustava. Iako je dio karijere proveo u privatnom sektoru, odbacio je tvrdnje da njegovo imenovanje znači zaokret prema privatizaciji, podsjetivši da je javni sustav svoju otpornost dokazao u krizama poput Domovinskog rata i pandemije covida-19.

Istodobno je istaknuo da privatni sektor ima svoju ulogu, osobito kada javni sustav ne može pravodobno pružiti određene usluge. Ključ vidi u transparentnom ugovaranju i jednakom vrednovanju zdravstvenih usluga, neovisno o tome pružaju li se u javnim ili privatnim ustanovama, uz praćenje ishoda liječenja i stvarnog izvršenja zahvata.

Razmatrat će se model plaćanja usluga po izvršenju

Osvrćući se na kritike da se previše sredstava usmjerava prema privatnom sektoru, upozorio je da je takva percepcija pojednostavljena, jer privatni sektor obuhvaća i značajan dio primarne zdravstvene zaštite te specijalističko-konzilijarne djelatnosti unutar mreže javne zdravstvene službe.

Najavio je i moguće promjene modela financiranja bolnica. Umjesto sadašnjeg sustava mjesečnih limita koji se isplaćuju unaprijed, razmatra se model plaćanja po izvršenju, uz uvažavanje kvalitete i ishoda liječenja. Takav bi pristup, ocjenjuje, mogao potaknuti veću učinkovitost, ali i otvoriti pitanja kontrole i standardizacije kvalitete.

Na pitanje o dopunskom zdravstvenom osiguranju rekao je da je nakon nedavnog poskupljenja oko jedan posto osiguranika napustilo taj sustav HZZO-a, no dio ih se u međuvremenu vratio, što pokazuje da građani kontinuirano procjenjuju odnos cijene i koristi.

Kardiokirurg Zvonimir Ante Korda (1970.) imenovan je 11. veljače ravnateljem HZZO-a, koji prema financijskom planu iz Narodnih novina raspolaže godišnjim proračunom od oko sedam milijardi eura. Njegov mandat, prema prvim najavama, bit će obilježen nastojanjem da se očuva javni karakter sustava, racionaliziraju troškovi i sustav prilagodi sve složenijim zdravstvenim potrebama stanovništva.