U općoj digitalizaciji javni bilježnici, koji i online moraju biti etični pravni stručnjaci, ostaju “točka kontrole” zakonitosti, točnosti i zaštite prava, ocijenila je u razgovoru za Hinu predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Zvjezdana Rauš Klier.

Pred kraj drugog mandata na čelu komore koja novo vodstvo treba izabrati na skupštini 24. svibnja Rauš Klier kao svoje ključne projekte izdvaja digitalizaciju, dok kao buduće izazove javnobilježničke profesije navodi nadripisarstvo koje se pojavljuje i u digitalnom obliku.

AI alati stvaraju privid pravnog znanja

Razne šprance i AI alati stvaraju privid pravnog znanja i otvaraju prostor za prijevare, osobito kod neukih stranaka. To ugrožava pravnu sigurnost i sužava prostor u kojem se može kontrolirati pranje novca i financiranje terorizma. Kada bilježnik piše ugovor, on provodi kontrolu sadržaja, ali kod ovjere potpisa na tuđim ugovorima to nije moguće, kaže Rauš Klier.

Nedostatak educiranih pravnika i stručnih suradnika posebno je izražen u manjim sredinama, dodaje te podsjeća da su materijalni troškovi i troškovi rada posljednjih godina znatno porasli.

Ipak, vjeruje da će unatoč brojnim izazovima javno bilježništvo biti sve važniji dio pravnog sustava te da u doba digitalizacije, javni bilježnik ostaje ključna “točka kontrole” zakonitosti, točnosti i zaštite prava i interesa sudionika postupka.

„Naša infrastruktura – oko 800 magistara prava i 2000 suradnika diljem Hrvatske – predstavlja ogroman potencijal, a IT sustav Komore operabilan je u svim uredima i povezan s državnim institucijama”.

Otvorena su, kaže, i nova područja za širenje nadležnosti, osobito u prometu nekretnina, gdje je pravna sigurnost građana zajamčena samo ako ugovor sastavlja javni bilježnik. Nažalost, većina ugovora još uvijek se sklapa bez stručne kontrole, što otvara prostor za prijevare i zlouporabe.

No, posljednjih godina mogućnost prijevara znatno je umanjena ključnim digitalizacijskim projektima poput aplikacije eNotar koja je povezana s bazama podataka MUP-a.

Percepcija ‘industrije ovrhe’

Ogroman digitalizacijski iskorak, podsjeća, bilo je i uvođenje eOvrhe s jednakomjernom raspodjelom predmeta među javnom bilježnicima.

„Za uvođenje eOvrhe osobno sam se jako angažirala te uspjela u realizaciji uz potporu Ministarstva pravosuđa i tijela Komore, kao i podršku velike većine javnih bilježnika. Time smo vratili ovrhe na sudove, a javne bilježnike pretvorili u nepristrane povjerenike sudova, s podjednakim brojem predmeta i potpuno transparentnom raspodjelom koja ne ovisi o ničijoj želji”, kazala je predsjednica HJK..

Dodala je da su prije toga neki uredi imali i po 40.000 predmeta godišnje, a drugi tek nekoliko. „Time smo vratili povjerenje u službu i uklonili percepciju ‘industrije ovrhe’”, smatra Rauš Klier.

Svi javni registri koje Komora vodi prebačeni su u novi digitalni sustav, a platforma za rad na daljinu uvedena je po njemačkom modelu, uz maksimalnu sigurnost. Uveden je i novi registar ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, čime je povećana transparentnost i sigurnost, posebno za starije građane.

Bilježnički uredi, po riječima predsjednice HJK, postali su “one stop shop” iz kojih podaci idu izravno u zemljišne knjige i Poreznu upravu. Digitalizacija je znatno ubrzala uknjižbe, a prijedlozi za upis sada se podnose elektronički.

„Posebno ističem uspješan početak povezivanja eNotara sa sudskim registrom te donošenje novog Zakona o izvanparničnom postupku, kojim su javni bilježnici dobili nove nadležnosti i dodatno rasteretili sudove”, rekla je Rauš Klier.

Usavršavanje sustava i edukacija članova

Digitalizacija je, s druge strane, donijela i velike izazove te potrebu za značajnim financijskim ulaganjima, kako Komore, tako i svakog javnog bilježnika. Ključno je, kaže, bilo razvijati računalne aplikacije koje olakšavaju i ubrzavaju rad, ali i „čuvaju ljudsku dimenziju”.

„Javni bilježnik, čak i online, mora ostati etičan pravni stručnjak. Samo tako digitalni postupci mogu imati presumpciju javne isprave i zadržati povjerenje građana. Veliki zadatak za budućnost ostaje daljnje usavršavanje tih sustava i edukacija članova”, smatra Rauš Klier.

Edukacije su, podsjeća, podignuli na višu razinu – održavaju ih eminentni suci, pravni znanstvenici i članovi HJK, dostupne su i online, a prvi put donesen je i Pravilnik kojim se prati i boduje obavezna edukacija članova.

Izuzetno važnom pritom smatra i međunarodnu suradnju, jer rad u Vijeću notarijata EU (CNUE) i Međunarodnoj uniji latinskog notarijata (UINL) omogućuje razmjenu znanja i iskustava, praćenje europskih propisa i njihovu primjenu u svakodnevnom radu.

„Prvi put u povijesti naše Komore sam, kao predsjednica, bila članica Upravnog odbora CNUE-a i tijela UINL-a, što je uobičajeno u drugim europskim komorama. Tako imamo izravan uvid u europske trendove i možemo najbolje prakse uvesti u naš sustav. Kroz međunarodnu suradnju jačamo i edukaciju naših članova, osobito u području međunarodnog privatnog prava”, ističe Rauš Klier.

Na pitanje kako ocjenjuje trenutni status javnog bilježništva u usporedbi s drugim europskim zemljama kaže da 350 javnih bilježnika u Hrvatskoj građanima osigurava gotovo jednake standarde pravnih radnji kao i najrazvijenije članice s mnogo više bilježnika.

„Naše isprave olakšavaju ostvarivanje prava hrvatskim državljanima u cijelom EU, a stranci kod nas dobivaju preventivnu pravnu zaštitu. Posebno su važne Europske potvrde o nasljeđivanju, koje izdajemo u velikom broju i time olakšavamo nasljeđivanje građanima RH s imovinom u inozemstvu i strancima s imovinom u RH”, naglašava predsjednica HJK.

Prozivke o neracionalnom trošenju iznosili oštećeni uvođenjem eOvrhe

Dodaje i da je njihov rad usmjeren na zaštitu obitelji, promet nekretnina i gospodarske subjekte, a posebno štite ranjive skupine poput starijih osoba, maloljetnika i osoba pod skrbništvom.

Troškovi njihovih usluga, kaže, znatno su niži nego u većini EU zemalja, podsjećajući da za ugrožene kategorije postoji mogućnost oslobođenja od plaćanja pristojbi i nagrada.

Tvrdnje da je za njena mandata neracionalno trošen novac Komore odbacila je kao neutemeljene. „Sva sredstva trošena su u skladu s propisima i ciljevima Komore, a svi troškovi su transparentni, dokumentirani i provjereni revizijama”.

Kritike, kaže, najčešće dolaze od manjeg broja osoba, često anonimno, a najveća šteta je što bombastične interpretacije u medijima narušavaju u gled službe i članova tijela Komore.

Najčešće ih, smatra, iznose oni koji su materijalno oštećeni uvođenjem eOvrhe, jer su izgubili velike prihode jednakomjernom raspodjelom predmeta, a prava istina je da su svi troškovi opravdani i u interesu razvoja službe.

„Osim obavezne godišnje revizije, zatražila sam i dubinsku reviziju, izvršena je i kontrola Ministarstva financija, sve s pozitivnim nalazima. Provedena je i revizija digitalizacije. Sva izvješća i zapisnici upravnog odbora s prilozima dostavljaju se svim članovima Komore”, zaključila je Rauš Klier ističući da time osiguravaju povjerenje članova i javnosti u rad Komore i njezinih tijela.