U tjednu u kojemu se obilježava Svjetski dan sepse, članovi Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije (HDMSARIST), Hrvatskog društva za anesteziologiju i intenzivnu medicinu. Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju te uz podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, provest će javnozdravstvenu akciju u sklopu koje će se građane kroz razgovor i dijeljenje edukativnih materijala upoznati s opasnostima sepse, važnosti njezine prevencije i odgovarajućeg liječenja.
Javnosti i medijima predstavit će se i napredak u izradi Nacionalnih smjernica za liječenje i prevenciju sepse koje bi, po usvajanju, trebale rezultirati standardizacijom bolničkog protokola u liječenju sepse kako bi se postigao što manje broj infekcija i bolji ishod liječenja kod onih koji obole.
Javnozdravstvena akcija „Zaustavimo sepsu“ održat će se u subotu, 16. rujna, u 11 sati na Trgu bana Jelačića, u Zagrebu.
Prema procjenama, u svijetu svake godine od sepse umre 11 milijuna ljudi, odnosno jedna od pet smrti u svijetu povezana je sa sepsom. Povodom obilježavanja Svjetskog dana sepse, u KBC-u (Rebro), 13. rujna održan je drugi po redu okrugli stol na temu bolesti koja svake godine i u hrvatskim bolnicama odnosi veliki broj života. Koliko točno, u ovom je trenutku nemoguće reći zbog toga što u Hrvatskoj još uvijek ne postoji službeni registar o broju oboljelih i umrlih od sepse (primjerice, za dio umrlih sa sepsom kao uzročnih smrti navode se druge skupine bolesti koje je pacijent u tom trenutku imao i sl.). No, zna se da je u proteklih deset godina prisutan stalan rast slučajeva sepse – i to za čak 116 posto. Kao i drugdje u svijetu, sepsa u Hrvatskoj u najvećem broju slučajeva pogađa starije osobe pa je na ljestvici vodećih dijagnoza kod starijih osoba u bolnicama, sepsa na petom mjestu (podaci za 2021.). Za usporedbu, desetak godina ranije, 2012. godine sepsa je bila tek na petnaestom mjestu.
Zabluda je, međutim, da od sepse obolijevaju samo stariji. Od sepse može oboljeti bilo tko, a osim kod starijih, česta je i kod trudnica i dojilji, novorođenčadi i dojenčadi u prvih šest mjeseci života te imunokompromitiranih i kroničnih bolesnika, posebice onih koji su prošli veće operativne zahvate, kao i kod osoba koje pate od više različitih zdravstvenih tegoba.
U Hrvatskoj se za čak 70 posto slučajeva sepse ne zna uzrok, po čemu značajno odskačemo od drugih zemalja
Podaci u literaturi ukazuju da se u svijetu za 40 posto slučajeva sepse ne uspijeva dokazati specifični uzročnik, dok je za hrvatske bolnice taj postotak, nažalost, puno veći pa se za čak 70 posto slučajeva sepse ne zna točan uzrok. Ovo ima daljnje negativne implikacije kod njezinog liječenja te početnog izbora širokospektralnog ili specifičnog antibiotika. Za preživljenje sepse i smanjenje njezinih kasnijih negativnih posljedica ključna je hitna reakcija i adekvatno liječenje u roku od samo jednog sata, a kod izrazito teških infekcija kakva je i sepsa, često je potrebno primijeniti specifičnu terapiju, odnosno specifični antibiotik budući da oni iz širokog spektra djelovanja neće biti od koristi.
Dodatna otegotna okolnost je što je u svijetu, pa i kod nas, prisutan trend antimikrobne rezistencije (širenje mikroorganizama rezistentnih na antimikrobne lijekove koje se povezuje s nepravilnom i prekomjernom upotrebom antibiotika). Najčešći dokazani uzročnik sepse jest bakterija E. coli pa se može pretpostaviti da su urinarne infekcije one koje su ujedno i najčešće u podlozi sepse u Hrvatskoj. U zadnjih desetak godina, prema objavljenim podacima za Hrvatsku, imamo nešto strmiji porast slučajeva sepse u babinjama i umjerenu tendenciju porasta novorođenačke sepse. Kod novorođenačke sepse, također je najčešći dokazani uzročnik bakterija E. coli. Glavni uzročnici sepse su i povećana otpornost stanovništva na antibiotike, kašnjenje u prepoznavanju i liječenju i sl.
Liječenje sepse je najskuplje za bolnice
Unatoč tome što je sepsa najčešći uzročnik smrti u bolnicama, 80 posto slučajeva javlja se zapravo izvan bolnice. Liječenje sepse je dugotrajno i kompleksno – preživjelima ostavlja značajne zdravstvene posljedice koje imaju snažan utjecaj na kvalitetu života, a riječ je i o najskupljoj bolnički liječenoj dijagnozi. Uz veliki broj dana bolničkog liječenja, povećan je i broj postupaka koji se koriste u liječenju oboljelih od sepse, a ona je i glavni uzrok ponovnog prijema u bolnicu pa takvi visoki ukupni troškovi liječenja sepse svrstavaju ovu bolest na prvo mjesto ljestvice najskupljih bolnički liječenih dijagnoza.
Ukupni evidentirani bolnički troškovi liječenja sepse u Hrvatskoj iznosili su skoro 12 milijuna eura u 2022. godini, no zbog nesrazmjera broja slučajeva sepse ovisno o načinu bilježenja podataka, odnosno obračunu troškova liječenja, pretpostavlja se da su stvarni troškovi barem 20 posto veći, odnosno da iznose 14 milijuna eura samo za prošlu godinu. Gledajući prema regijama broj slučajeva sepse se smanjuje u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, no istovremeno raste u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj gdje je veći udio starije populacije s prisutnim kroničnim bolestima.
Važno je znati da se sepsa može spriječiti – odgovarajućim mjerama prevencije i kontrole infekcije. Istovremeno, najveći učinak na sprječavanje ove bolesti imalo bi usvajanje standardiziranih bolničkih protokola kojima su temelj Nacionalne smjernice za prevenciju i liječenje sepse, a čije se usuglašavanje očekuje do kraja ove godine.