Saborska zastupnica i SDP-ova kandidatkinja za istarsku županica Sanja Radolović u utorak je u Puli predstavila svoj program za gospodarstvo i prometnu infrastrukturu rekavši kako Istra ne smije biti ‘slijepo crijevo’, a treba jačati i industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju.
Rekla je da je jedan od najvećih izazova u Istri ravnoteža između gospodarskog razvoja i investicija, ali u skladu s potrebama lokalnog stanovništva. Radolović napominje da Istarska županija ima isti problem kao i ostatak Hrvatske a odnosi se na pad industrijske proizvodnje i poljoprivrede.
“Ne možemo živjeti samo od turizma. U Istri imamo 34 gospodarskih zona koje zauzimaju više od 1.200 hektara zemljišta, međutim nažalost veći dio njih umjesto gospodarskih postale su trgovačke zone. zato smatram kako trebamo razvijati proizvodne sektore, poticati inovacije i podržavati naše poduzetnike”, istaknula je SDP-ova kandidatkinja Radolović.
Kaže kako Istra može pratiti trendove u industriji i tehnologiji, ali za to treba poduzeti konkretne mjere. Smatra kako ključnu ulogu u tome igraju i ulaganja u istraživačko-razvojne centre koji povezuju industriju s visokim obrazovanjem.
Po njenim riječima cilj je da se poduzetnicima omogući pronalazak poslovnog prostora i zemljišta i zato će njen program biti usmjeren na rast i razvoj poduzetnika, otvaranje novih radnih mjesta, investicijska ulaganja, razvoj novih tehnologija, kreiranje povoljne poduzetničke klime, poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva te povećanje udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu.
Govoreći o prometnoj infrastrukturi i povezanosti Istarske županije Radolović je naglasila potrebu za revitalizacijom željezničke mreže, posebice povezivanja Istre s ostatkom Hrvatske i susjednim zemljama.
Usporedbe radi, dodala je, “vlakovi u Italiji i Sloveniji voze preko 250 km/h, dok putovanje vlakom između Pule i Zagreba traje čak 12 sati”.
Osim toga, rekla je, treba osigurati pravedniju raspodjelu financiranja županijskih i lokalnih cesta. S tim u vezi Radolović je navela kako je potrebna izgradnja “istarskog x-a”, odnosno omogućavanja spajanja građanima i gospodarstvenicima s istočne obale Istre na istarski ipsilon kako ne bi više bili “slijepo crijevo” u smislu cestovne infrastrukture.
“Osim željeznice i cestovne infrastrukture, došlo je vrijeme i za jači angažman Istarske županije vezano za poslovanje Zračne luke Pula, posebice po pitanju financijskih pokazatelja i broja avionskih linija. Jer iako je u državnoj ingerenciji, Zračna luka Pula dobiva gotovo dva milijuna eura financijskog “kolača” od Turističke zajednice Istarske županije i sustava TZ-a Istre”, ustvrdila je Radolović.