Erasmus+ najveći je program Europske unije (EU) u području obrazovanja, osposobljavanja mladih i sporta, počeo je 2014. godine i kao svi europski programi trajat će do 2020. godine, a u tome sedmogodišnjem razdoblju Hrvatska na raspolaganju ima više od milijardu kuna, istaknula je pomoćnica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe Europske unije (EU) Ivana Puljiz.

Program okuplja 33 zemlje sudionice, od kojih su 28 zemlje Unije te još nekoliko zemalja koje plaćaju članarinu pa je zaista paneuropski, rekla je Puljiz za Hinu i podsjetila kako je Republika Hrvatska sudjelovala i u programima koji su prethodili programu Erasmus+ – i to od 2009. godine tako da kao sustav, a i pojedini sektori, već imamo neko iskustvo Na razini EU-a za program Erasmus+ izdvojena je milijarda i 700 milijuna eura.

Ali, dodala je, “to nama znači malo ili gotovo ništa, a teško si možemo i zamisliti toliko novca”. Ako pak govorimo o Hrvatskoj u tome kontekstu u prvoj godini programa, odnosno 2014. godine, na raspolaganju smo imali 14 milijuna eura, a uz postupan rast ove 2016. godine na raspolaganju imamo više od 16 i pol milijuna eura, dok će Hrvatska ukupno za to sedmogodišnje razdoblje na raspolaganju imati više od milijardu kuna.

Erasmus+ je program ulaganja u razvoj ljudskoga potencijala

Puljiz je ukazala na posebnost programa Erasmus+ i objasnila kako je to program namijenjen isključivo ulaganju u razvoj ljudskih potencijala, odnosno projekti u sklopu programa nisu infrastrukturni i nisu projekti kojima je primarna nakana kupovina opreme ili slično, nego ponajprije ulaganje u obrazovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje, razvoj kompetencija, proizvodnju nastavnih sadržaja, razvoj neke nove metodologije i slično, ili je riječ o stručnom osposobljavanju i usavršavanju, educiranju, te o sadržajima i tehnologijama koje podupiru obrazovanje i osposobljavanje mladih.

Smisao programa Erasmus+ zapravo i jest pružiti financijske instrumente za podizanje kvalitete sustava odgoja i obrazovanja, osposobljavanja mladih i sporta ulaganjem u ljudski potencijal neposredno osoba koji provode programe odgoja i obrazovanja te učenika i studenata, istaknula je.

Hrvatska gotovo sto posto koristi sredstva programa Erasmus+

Puljiz je istaknula kako Hrvatska gotovo sto posto koristi sredstva iz programa Erasmus+ jer svake godine Agencija ugovori projekata za više od 99 posto novca koji joj je na raspolaganju tako da nemamo problema, kao što je to slučaj s povlačenjem novca iz strukturnih fondova, jer naša korisnička zajednica – odgojno-obrazovne ustanove i područje mladih u cijelosti koriste taj novac. Mi bismo željeli, rekla je, da kvaliteta tih projekta bude veća, a i naša zadaća je da podržavamo i pružamo usluge našim korisnicima kroz radionice i slično kako bi oni onda mogli razvijati kvalitetnije projekte.

Smatra kako je, iz perspektive korisnika u Republici Hrvatskoj, važno reći da program Erasmus+ ima dvije ključne komponente. Jedna je tzv. ključna aktivnost 1, odnosno mobilnost u svrhu učenja za pojedince, odnosno projekti mobilnosti. Dakle, objasnila je, sve ustanove ili organizacije koje se bave obrazovanjem ili područjem mladih mogu se natjecati za tzv. manje projekte i u njihovu okviru organizirati stručna osposobljavanja i usavršavanja, bilo neformalna ili formalna svojih djelatnika i odgojno-obrazovnih djelatnika koji rade s mladima, odnosno na takva usavršavanja i osposobljavanja upućivati svoje polaznike – učenike strukovnih škola, studente, odnosno u okviru obrazovanja odraslih i odrasle polaznike.

Druga komponenta Erasmusa+ su tzv. strateška partnerstva, a tu je riječ o većim i zahtjevnijim projektima koji traju dvije do tri godine, maksimalnoga godišnjeg iznosa do 150 tisuća eura. Puljiz je istaknula kako je jako teško dobiti takve projekte i dobiva ih se samo nekoliko – dva do tri po sektoru, ali oni omogućavaju da ustanove i organizacije iz dvije do tri zemlje udruže znanja i kapacitete kako bi stvorili ishode, proizvode i rezultate koji bi imali trajniji učinak .

Samo u prvoj godini u Erasmusu+ bilo je gotovo sedam tisuća pojedinačnih sudionika iz Hrvatske

Puljiz je napomenula kako je Europska komisija nedavno izdala priopćenje i zbirne rezultate provedbe programa Erasmus+ u prvoj godini njegove provedbe, odnosno u 2014. godini. Tako je samo u prvoj godini provedbe bilo više od 6900 mladih, volontera, osoba koje rade s mladima, učenika, studenata, odgajatelja i sveučilišnih profesora koji su koristili mogućnosti mobilnosti – studiranja i stručnog usavršavanja u inozemstvu.

To je, ustvrdila je, stvarno lijepa brojka jer, podsjetila je Puljiz, prije ulaska u ove programe EU-a, kada bismo zbrojili sve programe EU-a, nismo imali toliko korisnika što onda uistinu stvara pretpostavke za veću internacionalizaciju našega društva, što držimo ključnim.

Prva referentna informacija, napomenula je Puljiz, je na mrežnim stranicama Agencije www. mobilnost.hr gdje su informacije i o ovogodišnjem natječaju, publikacije i prezentacije s primjerima dobre prakse.

Objasnila je da je ovogodišnji natječaj već dijelom zaključen, jer je 2. veljače zaključen rok za natječaj za ključnu aktivnost 1 ali i istaknula kako to ne treba obeshrabriti zaintersirane jer se kvalitetan projekt dugo razvija. Uz to, dodala je, do 30. ožujka otvoren je natječaj za ključnu aktivnost 2, a tijekom godine uvijek su i tri natječaji za mlade te je pozvala sve zainteresirane da ‘posjete’ mrežne stranice Agencije za mobilnost i programe EU.
(Hina)

fah