Hrvatska narodna banka u prosincu prethodne godine kupila je 56256 unci zlata, odnosno oko 1.75 metričkih tona u ukupnoj vrijednosti 96 milijuna eura, naveo je HNB na svojim službenim stranicama, piše Centar zlata.
. Ovo je prvi put nakon osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi.
Razlog kupnje ove količine zlata je pristupanje Hrvatske europodručju te zahtjevi koje Europska središnja banka (ESB) ima od svake članice koja joj pristupa. Naime, ESB od svake nacionalne središnje banke zahtjeva prijenos određenog dijela međunarodnih deviznih rezervi na vlastiti račun. 85% tih rezervi mora biti u američkom dolaru, a 15% u zlatu. Budući da HNB donedavno nije imao u posjedu niti gram zlata, ova kupnja odgovara upravo tom iznosu od spomenutih 15% hrvatskih deviznih pričuva na računu ESB-a.
Cijena zlata značajno narasla od posljednje prodaje hrvatskog zlata
Podsjetimo, HNB je svoje zlato prodao u nekoliko navrata početkom 2000.-ih godina po cijeni značajno nižoj od sadašnje. 2001. godine, pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog, HNB je prodao 13.127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 USD po unci. Nakon svih troškova, Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo približno 115 milijuna USD.
Ostatak hrvatskih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496 USD po unci pri čemu je Hrvatska dobila približno 31 milijun USD.
Usporedbe radi, sadašnja cijena zlata u američkim dolarima kreće se oko razine od 1900 USD po unci. Pojednostavljeno rečeno, HNB je prije dvadesetak godina prodao hrvatsko zlato po relativno niskoj cijeni te ga je nedavno kupio po značajno višoj cijeni, propuštajući veliku zaradu od rasta cijene zlata koji je u proteklih 20 godina iznosio kumulativno više od 400%.
Potražnja središnjih banaka za zlatom probija rekorde
Osim HNB-a, mnoge svjetske središnje banke povećavaju potražnju za žutim plemenitim metalom zadnjih mjeseci. Najnovije izvješće Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) pokazuje kako je kumulativna potražnja središnjih banaka za zlatom u 2022. godini najviša u posljednjih 55 godina.
Razlozi iza povećane potražnje za zlatom su jednostavni: zlato se smatra sigurnom zaštitom vrijednosti imovine od inflacije, gospodarskih kriza i općenitih neizvjesnosti na tržištu, kao i od nepredvidljivih okolnosti poput ratova i pandemija. WGC navodi kako su upravo visoka razina neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu te vrlo visoka inflacija razlozi zbog kojih sve više središnjih banaka utočište traži u zlatu, metalu koji tradicionalno nosi reputaciju sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima – kako za velike institucionalne investitore, tako i za obične građane, javljaju iz Centra zlata.