Prosječna brzina vlakova Sloveniji u zadnjih je 105 godina povećana za samo 14 km/h, pa se od Maribora do Ljubljane danas putuje 2 i pol sata, dok je prema voznom redu Austrijskih državnih željeznica iz 1905. vožnja na istoj relaciji trajala 24 minute duže.
Do tog začuđujućeg podatka došao je ljubljanski list “Žurnal”, usporedivši vozni red željeznica iz 1905. do kojega je došao u Željezničkom muuzeju sa sadašnjim voznim redom, i to na više odsjeka.
Najsporiji vlak Slovenskih željeznica danas između Jesenica i Ljubljane, na pruzi dugačkoj 103 kilometra, vozi 1 sat i 26 minuta, što je 18 minuta manje od najbržeg vlaka koji je na istoj pruzi prometovao prije 105 godina, ali treba priznati da se danas zaustavlja na dvije postaje više nego 1905. i da je vlakova mnogo više nego početkom stoljeća, piše list.
U Sloveniji su vrlo česte kritike planera infrastrukture da se zadnjih dvadesetak godina previše ulagalo u autoceste, a premalo u modernizaciju željeznica, te da je dio infrastrukture “iz vremena Franje Josipa”, što onemogućava korištenje svih gospodarskih potencijala države, osobito njenu pomorsku orijentaciju i dobre željezničke veze s Lukom Koper koja bi trebala investiciju od 1,5 milijardi eura u drugi kolosijek pruge Kopar-Divača kako bi održala sadašnji prekrcaj tereta i ostala konkurentna drugim lukama u Sjevernom Jadranu.
Gospodarskom napretku prostora današnje Slovenije dok je bila u sastavu Austrije najviše je pomogla upravo gradnja austrijske južne željeznice koja je 1857. povezala Beč i Trst kao tada važnu vojnu i trgovačku luku jer je doprinijela novim investicijama, jačanju trgovine i industrije u tadašnjoj Kranjskoj, navode povjesničari.
Južna željeznica nije izbjegla niti Ljubljanu, makar su planeri najprije predviđali trasu koja bi je zaobišla zbog močvarnog terena u široj okolici grada, što je zahtijevalo dodatno nasipanje i učvršćivanje trase građevinskim materijalom i dodatne troškove.
(Hina)
fah