U gradskoj knjižnici “Franjo Marković” u Križevcima večeras je predstavljena knjiga “Konzervacija i remedijacija tla”, doktora znanosti Andrije Špoljara, znanstvenog suradnika, profesora i predavača pet predmeta na Visokom gospodarskom učilištu.

Knjiga je nastala nakon višegodišnjeg rada profesora Špoljara na problemima degradacije tla s kojima se susreću u cijelom svijetu. Takvo stanje je, poglavito, prouzročilo ljudsko djelovanje i nepovoljno utječe na plodnost, učinkovitost i kakvoću tla.

Profesor Špoljar u knjizi, između ostalog, navodi koji sanacijski postupci mogu ublažiti takav negativan proces, a napose i mjere gospodarenja tlom u klimatskim promjenama koje nanose veliku štetu poljoprivrednoj djelatnosti.

Nazočne je u ime Visokog gospodarskog učilišta pozdravila dekanica dr.sc. Marijana Ivanek-Martinčić, a nakon nje su o knjizi govorili prof. dr. sc. Ivica Kisić i prof. dr. sc. Željka Zgorelec s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Danijel Jug s Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku i autor dr.sc. Andrija Špoljar, profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima.

Profesor Špoljar osvrnuo se za naš portal na stanje u hrvatskoj poljoprivredi i onečišćenje tala u nas.

“Ne bih, baš, rekao da su sva tla oštećena i onečišćena. Na području Republike Hrvatske imate, tek, negdje 250 do 270 lokaliteta koji su onečišćeni, a, pretpostavlja se, to bi moglo biti na oko dvije tisuće i nešto mjesta. Mogli bi, zapravo, reći da je Hrvatska relativno čista, u odnosu na, recimo, zemlje bivšega istočnoga bloka, Češku, Slovačku, Rusiju, Poljsku, koje su imale prljave industrije. Ono što smo mi imali takve prljave industrije to je, kako znate, propalo.

Međutim, Hrvatska ima problema s fizikalnim procesima degradacije, kemijske degradacije tala, ali i biološke degradacije. Problem je intenzivna poljoprivredna proizvodnja gdje su učestali prohodi kroz proizvodne površine. Uzgajaju se usjevi u monokulturi, a ne u plodoredu. Stočarski fond je u Hrvatskoj propao, nema organskih gnojiva dovoljno, pa se onda dovoljno ne gnoji organskim gnojivima. U tim županijama gdje imamo razvijenu poljoprivredu, a to je istočni dio naše zemlje gdje su i naša najbolja tla i ovaj sjeverozapadni dio je uvelike ugrožen tzv. prvim stupnjem degradacije tala koji se, relativno lako, da obnoviti”-rekao je Špoljar.

“Mi koristimo i pesticide u toj intenzivnoj proizvodnji, mineralna gnojiva, često i previše po onoj krilatici “malo je dobro, ali više je još bolje” i onda, dakako, dolazi do onečišćenja tla. Rješenje je održiva poljoprivredna proizvodnja i jedan potpuno drugačiji pristup.”-dodao je Špoljar i spomenuo još neke probleme.

“Problem u Hrvatskoj predstavlja i erozija tla. Profesor Husnjak s Agronomskog fakulteta izdvojio je oko 48 posto proizvodnih površina kao potencijalno ugroženima od erozije vodom. Velik problem je i dezertifikacija, pretvaranje plodnih površina u pustinjska tla. Osobito je ugrožena južna Hrvatska, a svjedočimo klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju koje uvjetuju pretvaranje plodnih površina u pustinjska tla. S druge je, pak, strane neadekvatno gospodarenje poljoprivrednim tlom. Naš najveći problem su i neobrađene površine, preko 2 milijuna hektara, a obrađujemo svega milijun i 100 tisuća hektara, malo više od toga.”-rekao je profesor Andrija Špoljar.

Promociji knjige “Konzervacija i remedijacija tla”, doktora znanosti Andrije Špoljara nazočili su večeras brojne njegove kolege i kolegice, studenti i studentice Visokog gospodarskog učilišta, učenici i učenice Srednje gospodarske škole te akademici Ferdo Bašić i Franjo Tomić.


mn/prigorski.hr