Promatranjem ptica na jezerima Savice u Zagrebu 3. veljače, udruga Biom obilježit će Svjetski dan vlažnih staništa, najavili su u četvrtak iz te udruge.
Riječ je o prvoj ovogodišnjoj vođenoj turi promatranja ptica u Zagrebu na Savici koja će se održati u subotu u 9 sati, a kojom će udruga Biom obilježiti Svjetski dan vlažnih staništa, 2. veljače. Taj se dan obilježava s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti vlažnih staništa za čovječanstvo i planet.
Vlažna staništa imaju visoki stupanj bioraznolikosti i značajnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena jer pohranjuju ugljik, odnosno stakleničke plinove, te nas štite od ekstremnih vremenskih pojava, ističu iz udruge Biom.
U Hrvatskoj zauzimaju velike površine duž rijeka te veća jezera. Velike površine vlažnih staništa su u poplavnim područjima Lonjskog polja, Odranskog polja, Kopačkog rita, dolini Neretve, Vranskog jezera, ali i na ljudski uvjetovanim područjima poput ribnjaka ili solana.
Manje površine vlažnih staništa nalaze se na rijetkim potezima niske morske obale gdje nastaju slanjače te u planinskim područjima gdje su prisutne male površine tresetišta.
Dobrobiti vlažnih staništa su mnogobrojne, poput zaštite od poplava i erozije tla. Kada se zbog obilnih kiša i poplavljivanja podigne razina vode, vegetacija usporava tok vode i pohranjuje dio u tlu ili na površini, što smanjuje poplavljivanje i eroziju tla nizvodno.
Vlažna staništa su prirodni spremnici vode i može ih se smatrati vrstom prirodnog kanalizacijskog sustava. Vodene biljke ne samo da usporavaju tok vode već je i pročišćavaju. Sve kemikalije koje ulaze u takvo područje, bilo da potječu od poljoprivredne proizvodnje, ljudskog ili industrijskog otpada, talože se na dnu. Tada ih biljke apsorbiraju i pretvaraju u hranjive tvari koje potom životinjske vrste koriste.
Obalne močvare ublažavaju učinke oluja i vjetra apsorbirajući goleme količine energije valova i vjetra i smanjujući štetu koja može nastati u unutrašnjosti.
Vlažna staništa imaju značajnu ulogu u ublažavanju posljedica klimatskih promjena jer pohranjuju ugljik, odnosno stakleničke plinove. Procjene pokazuju da mogu pohraniti čak 40 posto ugljika na planetu, posebice tresetišta i pošumljena vlažna staništa. Također, zbog svoje uloge u zadržavanju vode i apsorbiranja oluja i vjetrova, štite nas od ekstremnih vremenskih pojava, kažu u udruzi Biom.