Svjetski dan biljnih mlijeka (World Plant Milk Day) obilježava se diljem svijeta 22. kolovoza s ciljem podizanja svijesti o prednostima biljnih mliječnih proizvoda za okoliš, zdravlje i dobrobit životinja. Ovaj dan posvećen je promociji biljnih mliječnih proizvoda, koje potrošači sve više prepoznaju zbog njihove održivosti, nutritivnih vrijednosti i etičkih razloga.
Popularnost biljnih mlijeka u Hrvatskoj raste iz dana u dan, a to potvrđuje sve veća ponuda u trgovinama. Danas možemo birati između raznih vrsta biljnih mlijeka: na bazi žitarica, mahunarki i orašastih plodova (poput sojinog, bademovog, zobenog i rižinog mlijeka), obogaćenih različitim okusima, poput čokoladnog i vanilijinog, ili pak s posebnom namjenom, poput barista biljnih mlijeka. Raznih su okusa i teksture – neka vrlo uspješno imitiraju okus kravljeg mlijeka, dok su neka namjerno potpuno drukčija. Ovaj rastući trend ne odnosi se samo na mlijeko, već i na druge biljne zamjene za mliječne proizvode kao što su biljni sirevi, jogurti, vrhnja i sladoledi, koji su sve češći izbor potrošača u trgovinama i ugostiteljskim objektima.
Prijatelji životinja ističu da su krave među najintenzivnije iskorištavanim životinjama. Kravama se uzima deset puta više mlijeka nego što bi ga u prirodi proizvele. Muški telići, kao neželjeni nusproizvod, završavaju u proizvodnji telećeg mesa. „Kravlje mlijeko namijenjeno je telićima, a ne ljudima. Njegova konzumacija nije samo neprirodna, već i ekološki neodrživa jer mliječna industrija uzrokuje golemu potrošnju prirodnih resursa te značajno zagađuje okoliš”, poručuju iz Prijatelja životinja i pozivaju sve da saznaju više na www.trazisekraljica.net.
Proizvodnja biljnog mlijeka troši znatno manje vode u usporedbi s proizvodnjom kravljeg mlijeka. Na primjer, za proizvodnju jedne litre kravljeg mlijeka potrebno je oko 1000 litara vode, dok proizvodnja zobenog mlijeka zahtijeva samo oko 48 litara vode. Također, za proizvodnju kravljeg mlijeka potrebne su velike površine zemljišta za ispašu stoke i uzgoj hrane za životinje. Biljna mlijeka zahtijevaju manje zemljišta jer se biljke uzgajaju izravno za prehranu ljudi, što smanjuje potrebu za velikim poljoprivrednim površinama i pomaže očuvanju prirodnih ekosustava.
Iz udruge Prijatelji životinja naglašavaju da biljna mlijeka mogu pomoći u održavanju dobroga zdravlja jer ne sadrže kolesterol i životinjske bjelančevine, a sadrže korisne vitamine i antioksidanse. Korištenje biljnih mlijeka i biljnih mliječnih proizvoda jednostavan je način i da se smanji ekološki otisak. Prijatelji životinja pozivaju sve da obilježe Svjetski dan biljnih mlijeka kod kuće ili u svojem omiljenom kafiću koji nudi biljno mlijeko te da istraže prednosti ovih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Naglašavaju da je izbor danas već toliko velik da svatko može naći sebi najdraže biljno mlijeko.
Prilika za degustaciju biljnih mlijeka bit će na predstojećem ZeGeVege festivalu održivog življenja, koji će se održati 6., 7. i 8. rujna 2024. na zagrebačkom Europskom trgu. Očekuje se velik broj izlagača i restorana, koji će nuditi biljnu hranu namijenjenu svima, pa će se tako moći probati cheeseburger s biljnim sirom i uživati u sladoledu od biljnog mlijeka.
Za sve one koji žele saznati više, Prijatelji životinja preporučuju čitanje vodiča „Biljna mlijeka osvajaju svijet”, koji je dostupan na www.prijatelji-zivotinja.hr, a koji sadrži i recepte za odlične veganske slastice u kojima će rado svi uživati.
BISKVIT
350 ml vode od slanutka (aquafaba) iz konzerve (ili skuhati slanutak)
300 g šećera
1 žlica jabučnog octa
280 g glatkog brašna
½ žličice praška za pecivo
½ žličice sode bikarbone
5 žlica ulja
1. KREMA
228 – 240 g pudinga od vanilije koji se ne kuha
450 ml sojina mlijeka
750 ml veganskog šlaga
2. KREMA
500 ml veganskog šlaga
VOĆE PO IZBORU
breskve, kivi, bobičasto voće, jagode, banane…
Priprema:
• Istucite vodu od slanutka (aquafabu) dok se ne pretvori u snijeg koji stoji na mjestu i kad preokrenete zdjelu naopako.
• Nastavite miksati i postupno počnite dodavati šećer.
• Kada nastane čvrst snijeg, dodajte brašno pomiješano sa sodom bikarbonom i praškom za pecivo. Zatim lagano umiješajte žlicu po žlicu ulja i, na kraju, ocat.
• Ulijte smjesu u najveći lim za pećnicu i pecite na 160 °C oko 30 minuta.
• Biskvit režite nakon što se ohladi. Razrežite biskvit na 3 jednaka dijela.
• U zdjelu uspite sastojke za prvu kremu i istucite ih mikserom. Krema je gotova za nekoliko minuta. Zatim u drugoj zdjeli istucite šlag.
• Slažite na biskvit prvu kremu s pudingom, na nju sloj voća, zatim šlag pa ponoviti – biskvit, žuta krema, voće, šlag. Zadnji sloj ukrasite šlagom i voćem.
*Umjesto aquafabe može se pripremiti i klasičan biskvit s istim sastojcima uz dodavanje 1 žličice praška za puding od vanilije i 525 ml vode. Tada priprema za biskvit ide ovako: U zdjeli lagano pjenjačom sjedinite suhe sastojke i dobro promiješajte. Dodajte mokre sastojke osim octa/limunova soka. Dobro promiješajte. Na kraju dodajte ocat ili limunov sok. Lagano promiješajte. Biskvit izlijte u lim za pečenje obložen papirom za pečenje. Pecite u limu oko pola sata na 160 °C. U ovom receptu biskvit neće biti prozračan i mekan kao kad se koristi aquafaba.
Priprema i stiliziranje hrane, fotografija: Lana Komušanac i Goran Galović