Prijatelji, kolege i suradnici oprostili su se biranim riječima u petak na komemoraciji u Kulturno-informativnom centru od Petra Krelje, redatelja, scenarista i filmskog kritičara koji je cjeloživotnom posvećenošću filmu, ali i ‘običnom’ čovjeku zadužio hrvatsku kulturu.

Filmolog i enciklopedist Bruno Kragić rekao je da je Krelja u svojim filmovima, tekstovima i svemu što je na filmu i oko filma radio neprestano pokazivao da su u filmskoj umjetnosti poezija i zbilja neraskidivo povezani.

Prisjetio se da se s Kreljom najprije upoznao preko njegovih članaka o francuskim filmovima u enciklopedijama, potom preko radijske emisije i filmova, a onda ga je i uživo upoznao u redakciji Hrvatskog filmskog ljetopisa te susretao na festivalima i u Školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić.

“Na predavanjima u toj školi Krelja je nadahnuto pokazivao ono što je vidljivo u kadrovima njegovih filmova i rečenicama njegovih tekstova, radost kreacije bilo koje vrste, radost otkrivanja novoga, podsjećanja na ono dobro”, istaknuo je.

Anja Šovagović, koja je glumila u njegovim filmovima, rekla je da Kreljini filmovi nisu samo profesionalna djela, nego i “život sam, život kojemu nitko kao on nije umio podariti umijeće umjetnosti u svom začudnom iskonskom značenju, život u svim onim divnim, istančanim, brižnim, studioznim emotivnim, beskrajno empatičnim kadrovima i scenama”.

“Kao mlada osoba u njemu sam imala fascinantnog učitelja, kao zrela žena nježnog prijatelja, kao iskusna glumica grandioznog redatelja i uvijek sam se osjećala sigurno, toplo, zaštićeno i voljeno. Upravo ta ljubav, briga koju je utkao u svoju filmsku umjetnost obavija i obvezuje cijelu hrvatsku kulturu i kulturu filmske umjetnosti kojoj je pripadao cijelim svojim životom”, poručila je.

Redatelj Hrvoje Hribar, ravnatelj Kulturno-informativnog centra rekao je da je Pjer bio veliki lirik i čovjek koji je znao jezgrovito govoriti i jezgrovito snimati, velikan kratkog filma u najboljem smislu i uopće veliki, mali čovjek hrvatskog filma, neobičan čovjek koji je volio neobične ljude.

“Ostavio nam je blago i hvala svima koji su se potrudili da se to blago restaurira i po tome je privilegirani autor hrvatskog filma, lijepo je gledati njegove slike snimljene onako kako ih je on zamislio”, dodao je.

Dražena Vrselja, državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija, napomenula je da je Krelja od prvih filmskih kritika i eseja, kao i prvih redateljskih djela, uvijek iznova svjedočio ogromnu strast prema filmskom mediju, intelektualnu kreativnost, iznimnu socijalnu empatiju i nepresušnu, gotovo dječju znatiželju koja ga je vodila u stvaranju njegovih, danas antologijskih dokumentarnih filmova.

Petar Krelja umro je 21. rujna u Zagrebu nakon duge i teške bolesti, u 85. godini života, a pokopan je 25. rujna na zagrebačkom Krematoriju.

Na komemoraciji je prikazan jedan od njegovih ponajboljih dokumentarnih filmova, “Recital” iz 1972. godine i pušteni su dijelovi iz njegovih radijskih intervjua.