Istaknuti hrvatski znanstvenik i političar, dugogodišnji saborski zastupnik prof. dr. Miroslav Tuđman preminuo je u nedjelju navečer u 75. godini.

Rođen je 25. svibnja 1946. u Beogradu. Diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je magistrirao te doktorirao (VSS – profesor filozofije i sociologije; doktorat u području društvenih znanosti – polje informacijskih i komunikacijskih znanosti; sveučilišni nastavnik).

Radio je u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu (1972.–1977.) te Zavodu za kulturu Hrvatske (1977.-1988.). Od 1988. godine šef je Katedre za dokumentalistiku na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2004. postavljen je za predstojnika Katedre za organizaciju znanja na istomu Odsjeku. Predaje teoriju informacijske znanosti, organizaciju znanja, izvještajne sustave i službe. Izabran je 1988. godine za docenta, 1991. godine za izvanrednog profesora a 1998. godine za redovitog profesora za znanstveno područje informacijskih znanosti.

Utemeljitelj je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1989.-1990.). Bio je prodekan Filozofskog fakulteta (1990.-1991.). Godine 2000. pokreće međunarodni časopis National Security and the Future, kojemu je glavni i odgovorni urednik.

Organizator je većeg broja znanstvenih i stručnih skupova iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Aktivni je istraživač na području informacijskih znanosti te na području nacionalne sigurnosti i izvještajne djelatnosti. Održao je niz predavanja u SAD-u, Njemačkoj, Bugarskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj i Mađarskoj.
Tuđman je bio član Savjeta Hrvatske socijaldemokratske stranke od 1991. godine, te jedan od njezinih utemeljitelja (1989.).

Godine 2000. ponovno se politički aktivirao zbog, kako je govorio, najave detuđmanizacije, odnosno dehrvatizacije Hrvatske i kriminalizacije Domovinskoga rata. Osniva Udrugu Hrvatski istinski preporod (UHIP). Na lokalnim izborima 2001. kao nositelj nezavisne liste za Skupštinu grada Zagreba osvaja 7,6% glasova i dobiva pet gradskih zastupnika.[3] Iste godine osniva stranku pod istim nazivom Hrvatski istinski preporod (HIP), te postaje njenim predsjednikom.[3] Godine 2002. nakon pobjede Ive Sanadera za predsjednika HDZ-a i raspuštanja niz županijskih i gradskih organizacija, troje zastupnika Ante Beljo, Đuro Njavro i Dario Vukić prelaze u HIP, te njegova stranka u četvrtom sazivu Hrvatskog sabora postaje parlamentarna stranka. Klubu se pridružuje i neovisna zastupnica Ljerka Mintas-Hodak.

Na parlamentarnim izborima 2003. Miroslav Tuđman bio je nositelj liste 1. izborne jedinice, ali koalicija HIP/Hrvatski blok osvaja 1,7% glasova. Na izborima za Hrvatski sabor 2007. HIP nije istaknuo svoju kandidaturu.

Suosnivatelj je pokreta Hrvatski rast, 2010. godine, ali ga napušta i prilazi HDZ-u za izbore 2011. te biva izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru. Obnaša dužnost zastupnika i u osmom (2015.), devetom (2016.) i desetom (2020) sazivu Hrvatskog sabora.

Dr. Tuđman je preminuo u Klinici za infektivne bolesti bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, priopćeno je iz Ureda Predsjednika Hrvatskog sabora.

(Hina)