Premijer Andrej Plenković otvorio je u ponedjeljak izložbu fotografija Hininih fotoreportera uoči pete godišnjice potresa i završetka obnove sjedišta Hine, gdje je istaknuo kako bi većina javnih zgrada mogla bi biti kompletirana do 2027., a ukupni napori obnove do kraja desetljeća.

“Zahvaljujem svim fotoreporterima čije su fotografije na zidovima ove izložbe, koji su dokumentirali što je to zadesilo Zagreb i Banovinu prije pet godina i koliko smo napredovali u obnovi od tada”, kazao je predsjednik Vlade.

Izložbu Hininih fotoreportera naziva “5.g. / 5.5 ML/R”, koja označava pet godina obnove od potresa jačine 5,5 po Richteru, obišao je s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek te ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem.

Fotografije postavljene u sjedištu Hine na Marulićevu trgu u Zagrebu, njih 58, prikazuju razmjere štete izazvane potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020., kao i proces obnove kuće Heinzel – sjedišta Hine i zaštićenog kulturnog dobra.

Foto-izložba predstavlja dokument vremena koji svjedoči o važnosti medija u kriznim situacijama te podsjeća na težinu izazova s kojima su se suočili stanovnici pogođenih područja, uključujući Zagreb, Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju. Uz vizualno svjedočanstvo stradanja, izložba naglašava i važnost sustavne obnove kulturne baštine.

Plenković: Vlada je angažirana da Zagreb dobije novo ruho

“Do sada smo u Zagrebu investirali više od dvije milijarde eura u obnovu, na Banovini 1,5 milijardi eura i sva ta sredstva omogućila su da se u proteklih nekoliko godina naprave ogromni iskoraci u obnovi”, rekao je premijer podsjetivši da je Vladin pristup obnovi bio takav da se objekti ne vraćaju u prijašnje stanje.

“Kad pogledate Zagreb, onda se shvaća koliko je Vlada bila angažirana da Zagreb vrlo brzo, a ovakvi procesi ne mogu ići preko noći, dobije doslovno novo ruho i da obnova bude iskorištena za renovirani, pa gotovo i novi, cijeli zdravstveni sustav. Slično je i sa školama, vrtićima , fakultetima… Nastavit ćemo ovaj proces do kraja, prema procjenama potpredsjednika Bačića, većina javnih zgrada mogla bi biti kompletirana do 2027., a ukupni napori do kraja desetljeća”, naveo je Plenković.

Hina je među prvim javnim ustanovama u Zagrebu koje su počele konstrukcijsku obnovu u travnju 2022., a već iste godine završeni su glavni restauratorski radovi na pročelju kuće Heinzel. Ta visokovalorizirana građevina arhitekta i bivšeg gradonačelnika Vjekoslava Heinzela zaštićena je dvostrukom konzervatorskom zaštitom. Smještena je unutar “A” zone povijesne urbane cjeline Zagreba i pripada zaštićenoj urbanističko-arhitektonskoj cjelini “Zelene potkove”.

Konstrukcijska obnova zgrade Hine dovršena je u lipnju 2023., a nakon toga počela je cjelovita obnova koja je uključila energetsku sanaciju i uređenje interijera.

Ukupna vrijednost radova procijenjena je na oko sedam milijuna eura, a projekt je izveden pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te financiran sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Ravnateljica Hine i ministrica kulture i medija istaknule važnost medija u kriznim situacijama

Ovom izložbom simbolično se najavljuje okončanje obnove ove zgrade i naglašava posebnost medija, posebice javnih medija, u slučajevima svih vrsta ugroza, navela je ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić.

“Djelatnici Hine već pet godina rade u doista teškim uvjetima i zahvaljujem im što se to nikada nije osjetilo na produkciji vijesti i ostalih sadržaja koji su se samo povećavali. Naš novi/stari dom je obnovljen i nadamo se što prije vratiti u ovo prelijepo ‘marcipan izdanje'”, poručila je.

Zahvalila je Vladi, ali posebno ministrici Obuljen Koržinek i djelatnicima Ministarstva kulture i medija na svesrdnoj pomoći i izvrsnoj suradnji tijekom obnove kuće Heinzel.

Važnost medija u vremenima, ne samo mirnodopskim nego i katastrofe, neizmjerna je, istaknula je i ministrica Obuljen Koržinek. “I zato mi je drago da je postavljena ova izložba koja svjedoči da su fotoreporteri, novinari, snimatelji bili oni koji su zajedno s hitnim službama odmah prvog dana katastrofe bili tu i koja će biti vrijedan podsjetnik na sve ono što nam se tada događalo”, poručila je.

Iako je uzrokovao ogromne štete, potres je, ustvrdila je ministrica, bio i ogromna prilika kad je riječ o kulturnoj baštini. “Više od 500 zgrada smo obnovili ili obnavljamo putem Ministarstva, od čega je 290 cjelovitih projekata, više od 150 ih je završeno i to je zaista povijesno postignuće na koje svi trebamo biti ponosni”, izjavila je te pozvala građane na dan otvorenih vrata u subotu i posjete ovu zgradu i izložbu.