Jubilarni – 20. broj časopisa “Europski glasnik” predstavljen je u subotu navečer u Muzeju Mimari gdje je glavni urednik Dražen Katunarić, u nazočnosti brojne publike koja je došla pozdraviti taj događaj, najavio kako bi, zbog nedostatka novca, to mogao biti i zadnji broj toga časopisa, pokrenutoga u Parizu.

Katunarić je u uvodnome tekstu 20. broja i objasnio kako “Europski glasnik, časopis koji je pokrenut, ne slučajno u Parizu, gdje se danas igra sudbina Europe, u svome jubilarnom, dvadesetom broju, želi popuniti crnu rupu neznanja glede odnosa islama i Europe, i općenito pokrenuti iz različitih rakursa niz orijentalističkih tema svjestan da je kriza koju živimo u Europi, proizvod nereda na Bliskom i Srednjem Istoku koji će, nažalost, trajati godinama”. Dodao je kako geslo jubilarnoga broja najbolje opisuju rječi koje je grčki filozof Nikos Kazantzakis uputio rumunjskome piscu Panaitu Istratiju : “Silno volim nešto u čovjeku što je vječno, što je možda bit čovjeka. (…) Plamen od kojega izgara. Veliki krik. Čovjek strada, pretvara se u pepeo, ali plamen, kroz druga tijela, nastavlja svoj nezasitni put. Vjeran sam tom plamenu, Panait, eto zbog čega, patim na svoj način, ali razumijem i imam povjerenja”.

Uvod u predstvaljanje bilo je iscrpno predavanje francuskoga pisca i filozofa Pascala Brucknera koji je govorio o Europi, islamu i islamizmu. Glavni urednik kratko je pak ‘preletio’ bogat sadržaj jubilrnoga broja koji na više od tisuću stranica donosi dvije glavne teme – dossier: Orijentalizam te “Disidentsku misao”, uz još tri velika temata: “Pustinja”, “Čas poezije” i “Politička budućnost Europe: prepiska Alexandera Kojevea i Carla Schmitta”.
Havel: orijentaliste treba vratiti u javni diskurs
Orijenatlist Boris Havel, autor članka “Orijentalistika unplugged”, smatra kako je uzrok nerazumijevanja aktualnih zbivanja u Europi povezanih s islamskim fundametalizmom, u tomu što su orijentalisti ‘izbačeni’ iz javnoga diskursa, a njihovo su mjesto zauzeli neznanje koje su širili nekompetentni ljudi, često odabrani kako bi u medijima ‘jednostavno’ tumačili događaje. S tim u vezi podsjetio kako je orijentalistika bila izrazito zastupljena na europskim sveučilištima od sredine 19. stoljeća, te na veliki ugled koji su imali njemački orijentalisti.
Zato se, ustvrdio je Havel, treba vratiti pročavanju činjenica što pak mogu učinit jedino orijentalisti. Svoje je stajalište potrkijepio činjenicom kako se posljednjih godina na zapadu govori da je Europa u sukobu s terorizmom što je, objasnio je Havel, apsurdna teza jer se ne može biti u ratu s taktikom, a terorizam je tek jedna od taktika zločinačkoga sustava. Kako bismo se borili protiv sustava moramo znati više od strategije, što pak, istaknuo je Havel, pripada području ideja koje ‘stoje’ iza taktike i strategije, kao što je, primjerice, razumijavanje podjele koja je 661. godine nastala unutar islama, odnosno podjela na sunite i šiite.
Paić : na temeljne probleme Europe ukazali su 50-ih godina prošloga stoljeća Kojeve i Schmitt
Zamjenik glavnoga urednika “Europskoga glasnika” filozof Žarko Paić istaknuo je kako se prepiska između dvojice filozofa – ruskoga Alexandera Kojevea i njemačkoga Carla Schmitta, koji su vidili između 1955. i 1958. godine. može danas čitati u svjetlu tri temeljna bloka problema s kojima se suvremena Europa više suočava danas negoli u godinama njihove prepiske. To su : strukturni problemi transformacije kapitalizma u globalno-planetarnome svijetu tehnoznanstvenih ‘revolucija’ koja umjesto rada u središte dovodi tehno-sferu. Drugi blok problema koji su naznačili dvojica filozofa su politički problemi u uspostavi ravnoteže između odlučnosti da se uspostavi moć nove Europe i njezina poslanstva u depolitizaciji kolonijalizma pomoću ekonomije i kulture. Treći blok čine pak problemi u definiranju kulture kao biti Europe nakon spoznaje da je doba nacija-država prošlost što pak neminovno stvara reakcije u smjeru obnove tradicionalnih vrijednosti i fundamentalističkih zahtjeva za identitetom naroda u etničkome smislu.

Paić je podsjetio i kako je filozofkinja Hannah Arendt ukazala na to da će temeljni problem 21. stoljeća biti problem imigracija.

(Hina)

fah