Knjige propovijedi kardinala Franje Kuharića “Poruke sa Stepinčeva groba” i kardinala Josipa Bozanića “Alojzije Stepinac – žrtva za budućnost” predstavljene su u utorak navečer u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnoga instituta u Zagrebu.

Knjige su predstavili sisački biskup Vlado Košić, predsjednik Matice hrvatske akademik Miro Gavran i predsjednica Društva hrvatskih književnika (DHK) Hrvojka Mihanović-Salopek. Pozdravnu riječ uputio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a na kraju se obratio i autor jedne od knjiga kardinal Josip Bozanić.

Zagrebački nadbiskup Kutleša istaknuo je kako je predstavljanje knjiga o kardinalu Stepincu prigoda da se podsjetimo zaslužne pastirske službe kardinala Kuharića i Bozanića te na poticaje za obnovu naše vlastite predanosti vjeri te ljubavi prema Crkvi i našoj hrvatskoj domovini.

Napomenuo je kako su u knjigama propovijedi izrečene na Stepinčevo iz kojih se može iščitati duhovno blago blaženoga Alojzija Stepinca.

Sisački biskup Košić je istaknuo kako te dvije knjige zahvaćaju razdoblje dulje od pola stoljeća. To je 27 godina kardinala Kuharića, a potom i 25 godina njegova nasljednika kardinala Josipa Bozanića, rekao je i dodao kako je u knjigama preko pedeset homilija koje su držane u različita vremena.

Naglasio je kako je jedno razdoblje bilo u progonu Crkve, a posebno u progonu kardinala Stepinca i dodao kako su onda došle sloboda i Domovinski rat.

Godine 1998. beatifikacija je kardinala Stepinca kad je bila velika radost za naš narod, naše vjernike, rekao je i dodao kako je onda opet došlo do zastoja koji se dogodio zbog interventa Srpske pravoslavne crkve.

Velike značajke svetog pastira, naglasio je, isticali su kad je to bilo opasno i teško ali i danas kad je to važno utemeljiti na istini svjedočanstva o Stepincu.

U propovijedima su i vrijednosti domoljublja što je bilo važno istaknuti kada se i u zajedničkoj komisiji HBK i SPC, koju je oformio papa Franjo, osporavalo pravo da katolički biskup bude domoljub ili da nema pravo zagovarati da njegov narod, kao i svi drugi narodi na svijetu, ima pravo na svoju samostalnu državu.

Kardinal Stepinac je bio velik po tome što je spašavao sve ljude koji su bili progonjeni pa i one koji nisu bili iz njegove Crkve, istaknuo je mons. Košić.

Po riječima Mire Gavrana kardinal Bozanić se u svojim homilijama na Stepinčevo otisnuo na putovanje u hrvatsku nedavnu prošlost nastojeći razumjeti vrijeme i okolnosti koje su odredile život i djelovanje blaženoga Alojzija Stepinca.

Kardinal Bozanić je brižljivo izgradio jedan neobični mozaik kojim se ocrtava životopis kardinala Alojzija Stepinca, rekao je Gavran i dodao kako se u Bozanićevoj knjizi na lucidan način isprepliću hrvatska nedavna prošlost i hrvatska suvremenost s porukama iz Svetoga pisma.

Ocijenio je kako je zajedničko Stepincu i Bozaniću da su slali poruke da ‘njihovo stado čvrst oslonac mogu dobiti samo u Božjoj Riječi dok je sve drugo prolazno’.

Predsjednica DHK Hrvojka Mihanović-Salopek naglasila je kako je u knjizi kardinala Bozanića sabrano nevjerojatno bogatstvo ideja našega blaženika, kardinala Stepinca.

Jako me impresionira metodologija kardinala Bozanića koji izabire Stepinčeve misli i njih aktualizira današnjim ljudima, napomenula je i dodala kako imamo osjećaj da je kardinal Stepinac i danas s nama tu prisutan.

Kardinal Bozanić je naglasio kako je njegova nadbiskupska služba u Zagrebu označena blaženim Alojzijem Stepincem.

U prvoj godini službe pripremao sam ono što je bilo potrebno za beatifikaciju, rekao je i dodao kako je Stepinac na neki način bio voditelj u njegovoj službi.

Istaknuo je kako je Stepinčev život najbolje sažeo sveti papa Ivan Pavao II. kad je nama u Mariji Bistrici njega povjerio kao kompas, kao orijentir da bismo se mogli snalaziti u životu.

Knjigu kardinala Bozanića “Alojzije Stepinac – žrtva za budućnost” objavili su u suizdanju Glasa Koncila i Kršćanske sadašnjost, a knjigu homilija kardinala Kuharića objavio je Glas Koncila.