Spomenica “Hrvatska paneuropska unija – Trideset i tri godine rada 1991.-2024.” svečano je predstavljena u četvrtak, a premijer Andrej Plenković tom je prigodom istaknuo važnost kršćanske solidarnosti kao načela paneuropske unije na kojem temelji sve svoje politike.

Uz Plenkovića, Spomenicu su predstavili i predsjednik Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić i Anita Šakić iz zagrebačkoga ureda Zaklade Konrada Adenauera.

Plenković je istaknuo kako su načela paneuropske unije bila nit vodilja svih vrijednosti nešto više od tri desetljeća. Paneuropska unija je prije svega ideja o zajedničkim vrijednostima, zajedničkoj Europi i suradnji naroda i država, otvorenosti i temeljnim kršćanskim vrijednostima, rekao je i dodao kako je to ono po čemu je drukčija od susjeda ovdje koji su također europskoga karaktera.

Ocijenio je kako je to prilično važno zato što ‘naš identitet, identitet našeg naroda, naša povijest, tradicija, kultura, jezik, vjera predstavljaju ono što jest, ono što držimo, poštujemo i donosimo zajedničkoj Europi kao svoju poputbinu i svoj doprinos’. Naglasio je kako je temeljna ambicija paneuropske unije još od početka devedesetih godina bila afirmacija međunarodnoga priznanja hrvatske države.

Smatra kako je u EU ključno načelo kršćanske solidarnosti pa po tom načela, kaže, vodi sve naše politike, što je ključna zadaća Vlade da u svim krizama nitko nije ostavljen po strani.

“Zato danas, kada su Europa i svijet u jako zahtjevnim i kriznim okolnostima s političkim polarizacijama svojstvenim praktički svim demokracijama te s izrazitim fragmentiranjem u pojedinim državama, što ih dovodi u poziciju da postaju gotovo neupravljive, važno je vidjeti da je Hrvatska u takvim okolnostima ostvarila sve svoje strateške zadaće”, naglasio je Plenković.

Upravo su temeljna načela pomogla nama na nacionalnoj razini ali i na razini EU da kao lideri donosimo prave odluke i prave odabire, rekao je i dodao kako se u kontekstu unutarhrvatske rasprave o Ukrajini jako važno sjetiti upravo načela o solidarsnosti.

Što bi bilo s nama da su svi okretali glavu od Hrvatske

Što bi bilo s Hrvatskom da su od nje baš svi okretali glavu i bismo li uspjeli dobiti međunarodno priznanje, upitao je ii dodao kako smatra da vjerojatno ne bismo bili priznati.

Akademik Ježić je napomenuo kako su u spomenici objavljena svjedočanstva o radu Hrvatske paneuropske unije, koja mogu dati predodžbu o naravi rada,  područjima djelovanja u zemlji i u inozemstvu, opsegu i intenzitetu rada tijekom cijeloga razdoblja te o zamislima i vrijednostima na kojima se je taj rad temeljio.

Podsjetio je i kako je Hrvatska paneuropska unija osnovana 27. svibnja 1991., dakle prije Deklaracije o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske 25. lipnja 1991.

Hrvatska paneuropska unija brzo se morala uključiti u međunarodne djelatnosti, rekao je i dodao kako su njen predsjednik i članovi u prvim mjesecima putovali po europskim zemljama gdje su im, najčešće, nacionalne organizacije organizirale posjete, razgovore s utjecajnim sugovornicima, nastupe u medijima i javne događaje poput demonstracija u korist priznanju Hrvatske.

Ježić: Od izravnih sankcija spasio je Hrvatsku Alois Mock 

Napomenuo je i kako je ‘u razdoblju nakon oslobodilačkih operacija Bljeska i Oluje uslijedilo razdoblje tihe međunarodne izolacije Hrvatske. Od izravnih sankcija spasili su tada Hrvatsku austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock i Wolfgang Schüssel te glavni tajnik za vanjske poslove, princ Albert de Rohan, član paneuropskoga  pokreta, jer su onemogućili konsenz o sankcijama u EU’.

Podsjetio je kako je i u takvim prilikama Hrvatska paneuropska unija uspjela preko međunarodnoga predsjednika Otta von Habsburga dobiti prostor u srcu Europskoga parlamenta u Strasbourgu i postaviti izložbu o hrvatskoj  kulturi.

Po riječima Pave Barišića ovaj izbor dokumenata o djelatnosti Hrvatske paneuropske unije prikazuje tek malen dio onoga što Unija radila u proteklome razdoblju.

Djelatnost, ocijenio je, ne bi bila moguća bez velika razumijevanja i izvrsne suradnje s predsjednicima Međunarodne paneuropske unije Ottom von Habsburgom i Alainom Terrenoireom, a ni sa širokim krugom paneuropskih prijatelja iz svih paneuropskih nacionalnih organizacija.

Spomenicu je objavila Hrvatska paneuropska unija, a uredili su je Mislav Ježić i Pavo Barišić.