U Narodnoj knjižnici Vrbovec predstavljena je knjiga „Porijeklo hrvatskih institucija“ Vrbovčana Josipa Jambrača. Osim autora, na promociji su sudjelovali i recenzenti Tvrtko Jakovina (prof. s Filozofskog fakulteta) i Ivan Kosnica (prof. s Pravnog fakulteta).
Porijeklo hrvatskih institucija govori o interesu autora za funkcioniranje društva, na način da istražuje izvore koji su određivali i određuju kreiranje institucija i njihove posljedice na individualni i kolektivni rezultat nacije/države, na hrvatsku sadašnjost i budućnost.
– Knjiga Josipa Jambrača je veliki, sveobuhvatni, gotovo totalni pogled na Hrvatsku, njezinu povijest i, nažalost, budućnost. Knjiga je to kakvih ni o drugim civilizacijama nema puno, kakve u Hrvatskoj gotovo ne postoje. Kada Josip Jambrač piše da vjeruje kako bi za Hrvatsku danas bilo „puno važnije od mnogih drugih stvari, da svoju teško izborenu slobodu definira kroz društvene vrijednosti koje može ostvariti i da takvo poimanje slobode bude utjelovljeno u našim institucijama, a kroz njih u zakonima, pravilima i normama na kojima će se graditi povjerenje i društvo“, on zapravo zagovara ustavni patriotizam – kaže prof. Tvrtko Jakovina.
Dodao je kako tezu varira i dokazuje bez obzira o čemu piše, smatrajući da se samo „na zajedničkim vrijednostima može izgraditi dobro i prosperitetno društvo“.
– Takva država može biti ono što će pokrenuti potencijale koje imamo. Na mnogobrojnim primjerima, autor detaljno objašnjava zašto Hrvatska iz naizgled posve uređenih i urednih okolnosti, ne može naprijed, zašto se toliko malo toga mijenja. Zemlja bez institucija, ne može izgraditi sretno društvo. Hrvatska je svakako zemlja brojnih nedostataka, ali posve sigurno nije zemlja bez pojedinaca koji bi stvari mogli pomaknuti. Ova knjiga i autor to pokazuju – zaključio je.
Ivan Kosnica napominje kako je knjiga Josipa Jambrača ‘Podrijetlo hrvatskih institucija’ vrijedno djelo u kojem autor nastoji odgovoriti na pitanje o dubljim uzorcima društvenog, gospodarskog, političkog i pravnog razvoja suvremene Hrvatske.
– Analiziravši obilježja prostora te konstatiravši da prostor pruža niz vrlo povoljnih mogućnosti za razvoj, autor težište argumentacije prenosi na institucije. Detaljno su analizirane društvene, ekonomske, političke i pravne institucije u hrvatskim zemljama, dijelom i u komparativnom kontekstu. Od niza uzroka koji su otežavali razvoj u Hrvatskoj, autor posebno ističe činjenicu da se hrvatskim nacionalnim prostorom veći dio povijesti nije upravljalo iz jednog centra, činjenicu da je riječ o prostoru koji je bio periferan u nizu državnih tvorevina te činjenicu da su u svakoj od tih tvorevina prevladavale različite društvene, gospodarske, političke i pravne vrijednosti – napominje.
Istaknuo je kako je analiza tih vrijednosnih sklopova te kulturnih razlika u Hrvatskoj, dijelom i s obzirom na suvremeni politički kontekst, značajna vrijednost knjige. Dodana vrijednost knjige ogleda se i u činjenici što autor nudi rješenja za prevladavanje trenutnog stanja u vidu svjesnog institucionalnog odabira te postizanja konsenzusa o temeljnim društvenim vrijednostima.
Prof. dr. Ivan Koprić, dobar poznavatelj autor Jambrača, tom je prigodom kazao kako ‘imamo primjese popularnog, jednostavnog i širokog zahvaćanja različitih pojava, koje će dovesti do toga da ljudi razumiju što Jambrač govori’.
– On ima talent da iskoristi svoje zanimanje za različita područja života da bi o tome i napisao ovakvu strukturiranu knjigu. Ovo je velik i impozantan napor, na čemu mu čestitam i želim još dosta knjiga, a svima nama da nam bude dobro čitanje – zaključio je.
Porijeklo hrvatskih institucija: kultura zaborava treća je knjiga ovog autora. U prvoj knjizi Ljudi, ekonomija, država: perspektiva lokalne samouprave (2016.) autor se ponajprije bavi ljudima i njihovim aktivnostima na osnovnoj razini, u općinama i gradovima; mjestima gdje ljudi rade i žive i na koje načine lokalne vlasti nastoje i s kojim rezultatima rješavati njihove probleme.
Druga knjiga Demokracija iz dana u dan (2019.) posvećena je susretu ljudi s demokracijom; tekstovima koji opisuju svakodnevni susret građana s javnim institucijama i javnim politikama i njihov utjecaj na njihove živote.