Knjiga akademika Igora Fiskovića “Identitet crkava propovjedničkih redova u jadranskoj Hrvatskoj” predstavljena je u srijedu u hrvatskom Društvu povjesničara umjetnosti u Zagrebu.

Predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske Zvonko Maković rekao je da je akademik Fisković analitički pročitao pedesetak crkvenih kompleksa propovjedničkih redova na istočnoj jadranskoj obali od Istre do Boke kotorske koji su nastajali od 13. do 16. stoljeća te ih na sustavan način obradio kao važan segment naše kulturne povijesti. Svoja istraživanja sažeo je na jednom mjestu te otkrio njihovu izuzetnu važnost.

Ocijenio je kako je preko tih crkava otkrio njihov “regionalni identitet”. Maković je istaknuo kako je o skupini ovih crkava zadnjih dvadesetak godina jako puno pisano, no unatoč tomu one nikad dosad nisu bile obrađivane u svojoj pojavnosti.

Na istočnoj obali Jadrana imamo impozantnu količinu crkava koje su nastajale u rasponu od 13. do 16. stoljeća, napomenuo je dodavši kako je Fisković u njihovoj arhiteturi pronašao oslonac na lokalne probleme i tradiciju.

Ocijenio je kako se ne radi samo o oponašanju, nego o aktivnom stavu prema građevinama, što se očitovalo daljnjim prenošenjem takvog tipa gradnje.

Smatra kako takav način izgradnje i aktivnoga stava očituje hrvatski identitet u tim crkvenim objektima.

Akademik Fisković naglasio je kako je u svom radu pokušao spoznati načela oblikovanja tih spomenika, propitati njihovu arhitekturalnu tipologiju i o njoj ovisnu morfologiju. Analiza djela specifične grane sakralnoga graditeljstva upućuje na spone duhovnosti dvaju samostanskih redova – franjevaca i dominikanaca i opće kulture zreloga srednjovjekovlja na području od Istre do Boke kotorske, napomenuo je dodavši kako nema dvojbe da su te najranije poznate crkve dale načelne i zbiljske predloške izgradnji mnoštva istorodnih crkava u primorju.

Stoga i jest prikladno, smatra Fisković, govoriti o regionalnom identitetu tih građevina na tlu jadranske Hrvatske.

Knjiga “Identitet crkava propovjedničkih redova u jadranskoj Hrvatskoj” (264 str.) sastavljena je od osam poglavlja – osnovne značajke crkava reformiranih redova, tipologija crkava i osobitost njihovih elemenata, dorađivanje tipa natkrivanjem lađe svodom, oblikovanje apsida u odnosu na oblikovanje lađa, crkve s poluvaljkastim svodom s pojasnicama, oblikovanje i uređenje bogoštovnoga prostora , o projetiranju i građenjima samostanskih crkava. Na kraju knjige su objavljeni literatura te kazalo imena i mjesta.

Knjigu je objavilo Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Akademik Igor Fisković rođen je 1944. u Orebiću. Professor emeritus je Sveučilišta u Zagrebu. Priredio je nekoliko zbornika, bio urednik Hrvatske enciklopedije i edicija Hrvatska i Europa, izbornik velikih izložbi u zemlji i inozemstvu. Bio je ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika u Dubrovniku.

(Hina)

fah