Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Koprivničko-križevačke županije u Križevcima i Povijesno društvo Križevci Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ – Zmajski stol u Križevcima i Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ Zagreb organiziraju predstavljanje „Leksikona utvrda Hrvatske – srednji i rani novi vijek“ ,urednika dr. sc. Krešimira Regana i dr. sc. Vlatke Dugački.
Predstavljanje će se održati u četvrtak, 12. lipnja 2025. godine, s početkom u 19 sati u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci. O Leksikonu će govoriti urednik dr. sc. Krešimir Regan i glavni urednik portala Blaga & misterije Marinko Brkić-Tot.
Moderator je dr. sc. Dejan Pernjak.
O LEKSIKONU
Ovim leksikonom prvi se put na jednom mjestu obrađuje korpus srednjovjekovnih i ranorenesansnih utvrda na području Republike Hrvatske, podignutih tijekom srednjega vijeka i razdoblja ranoga novoga vijeka, odnosno od propasti Zapadnoga Rimskoga Carstva 476. do potpisivanja Žitvanskoga mira 1606. godine. Projektom se pregledno i sustavno hrvatskoj javnosti prezentira velik dio ove vrijedne kulturno-povijesne baštine s ciljem upotpunjavanja znanja o njima. Iako je u Leksikonu naglasak stavljen na detaljno elaboriranje svakoga obrađenoga kompleksa, s naglašenim historiografskim interpretativnim diskursom, nije zanemarena ni arhitektonska komponenta te se sintetskim presjekom kroz ukupan korpus srednjovjekovne i ranonovovjekovne fortifikacijske baštine Hrvatske upućuje na tipološku raznovrsnost, geostrateške osobitosti odabranih pozicija te regionalne posebitosti hrvatskih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih utvrda u odnosu na utvrde susjednih prostora, kao i na odnos građevinskih osobitosti utvrda i njihovu rasprostranjenost s društvenim statusom i financijskim mogućnostima njihovih investitora. Leksikon je, radi lakšega snalaženja čitatelja, obogaćen Pojmovnikom fortifikacijskoga graditeljstva i Kazalom osobnih imena.
O UREDNIKU
Krešimir Regan rođen je 1974. godine u Zagrebu gdje je maturirao na V. gimnaziji (1993). Godine 1997. diplomirao je geografiju na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2001. magistrirao povijest s tezom „Ujedinjavanje teritorija Banovine Hrvatske. Teritorijalno ujedinjenje Savske i Primorske banovine s osam novodobivenih kotara“. Godine 2002. diplomirao je na Školi za pričuvne časnike Učilišta hrvatske kopnene vojske Fran Krsto Frankopan na Hrvatskome vojnom učilištu Petar Zrinski, a iste godine upisao je doktorski studij povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2006. doktorirao s tezom „Srpska politika u Banovini Hrvatskoj“. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 2009., u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2011. godine, a 2018. godine u zvanje znanstvenog savjetnika. Od 1999. voditelj je Arhiva Hrvatske demokratske zajednice u Zagrebu, a od 2000. godine zaposlen je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža kao znanstveni novak. Od 2009. do 2013. godine, te ponovno od 2018. član je Znanstvenog vijeća Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Težište znanstvenog rada usmjerio je na hrvatsku suvremenu političku povijest s naglaskom na Banovinu Hrvatsku (1939–1941), povijesnu geografiju, istraživanje hrvatske fortifikacijske baštine i srodnim temama s težištem na kasnosrednjovjekovno i renesansno razdoblje (XII.–XVI. st.) kao i na istraživanje starokršćanske, predromaničke i ranoromaničke sakralne baštine. Autor je više desetaka znanstvenih radova u domaćim i inozmenim periodikama i zbornicima te samostalno ili u suautorstvu nekoliko knjiga. Dobitnik je književne nagrade „Rikard Jorgovanić“ za 2018. godinu za knjigu „Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja“ te nagrade „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti za 2019. godinu za knjigu „Hrvatski povijesni atlas“.