U konkatedrali Bjelovarsko-križevačke biskupije u Križevcima u utorak, 3. prosinca u 17 sati održat će se svečano predstavljanje konzervatorsko-restauratorskih radova na konkatedralnoj crkvi svetog Križa u Križevcima. Predstavljanje će biti održano upravo u Konkatedralnoj crkvi.
Osim toga, predstavit će se i radovi na oltarima Francesca Robbe u župnoj crkvi sv. Martina biskupa u Varaždinskim Toplicama
Prisutnima će se obratiti župnik župe sv. Ane Stjepan Soviček, Milan Pezelj, pročelnik Konzervatorskog odjela Bjelovar,dr. sc. Tajana Pleše, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda, Ivan Jengić, voditelj konzervatorsko-restauratorskih radova te mons. Vjekoslav Huzjak, biskup Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Nakon razornog potresa 1880. godine koji je pogodio i zagrebačku katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, uslijedila je obnova u neogotičkom stilu prema projektu Hermanna Bolléa. Njome je bila obuhvaćena i izmjena interijernog inventara. Tako su, među inima, u Križevce i Varaždinske Toplice preseljena tri oltara vrsnog talijanskoga kipara Francesca Robbe (1698 – 1757.). Sva tri oltara pripadaju najkvalitetnijim ostvarenjima umjetnosti baroknog razdoblja na prostoru sjeverne Hrvatske.
Oltar svetoga Križa, posljednje i jedno od najkvalitetnijih djela ovog majstora, izrađen 1756. godine. Ovaj arhitektonski tip oltara izrađen je kombinacijom nekoliko vrsta mramora. Središnjim dijelom njegova retabla dominira prikaz Raspetog Krista, lijevo i desno od stipesa na bočnim postamentima stoje skulpturalne grupe Mojsije s mjedenom zmijom i Abraham žrtvuje Izaka, dok je antependij ukrašen reljefnim prikazom Duša u čistilištu.
Konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi oltara svetog Križa počeli su 2016. godine, a dovršeni su 2019. godine, čime je to vrhunsko djelo baroknog kiparstva i klesarstva ponovno prezentirano u punom sjaju. Oltari sv. Barbare i sv. Katarine darovani su pak župnoj crkvi u Varaždinskim Toplicama. Oltar sv. Katarine (glavni oltar topličke crkve, posvećen sv. Martinu) nekad se nalazio u sjevernom dijelu lađe zagrebačke prvostolne crkve, dok je oltar sv. Barbare (bočni oltar na sjevernoj strani lađe topličke crkve) stajao odmah nasuprot njemu u južnoj lađi katedrale.
Oba oltara jednake su kompozicije, a razlikuju se u predjelu atike, središnjeg reljefa retabla te u rasporedu kipova svetaca. Arhitektonski i dekorativni reljefni dijelovi dvaju oltara načinjeni su od raznih vrsta mramora (tj. ravne pozadine reljefa od žutog veroneškog, profilirani okviri i vegetabilni reljefi od bijelog, središta antependija i tijela stupova od afričkog, pilastri od crvenog francuskog, profilacije vijenaca i volute od kranjskog, a baze stipesa i menze od crnog mramora), dok su kipovi svetaca i anđela te reljefni prikazi mučeništva svetica izrađeni od kararskog mramora.
U središnju zonu atike oltara sv. Katarine naknadno je postavljen drveni kip sv. Martina, a na onu oltara sv. Barbare gipsani kip sv. Nikole Tavelića. Radovi obnove oltara sv. Katarine (sv. Martina) i sv. Barbare počeli su 2014. godine, a dovršeni su 2018. godine, čime se ostvarila težnja očuvanju vrhunskog opusa baroknog kipara Francesca Robbe, ali se time i pridonijelo mogućnosti kvalitetnije valorizacije toga važnog korpusa hrvatskog kiparstva 18. stoljeća.