Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Gradska knjižnica “Franjo Marković” pozivaju na predstavljanje knjige Tomislava Beronića “Legenda o hrvatskom zmaju”, koje će se održati u Gradskoj knjižnici u utorak 14. listopada 2025. O knjizi će govoriti autor Tomislav Beronić i urednica knjige Martina Valec-Rebić.

Povijesni roman “Legenda o hrvatskom zmaju” napisan je u čast 120. obljetnice osnutka Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. U romanu je glavni lik zmaj – personifikacija hrvatske zemlje i naroda, kojega sv. Juraj ostavlja u domovini kojom vladaju petorica braće i dvije sestre. Hrvati su više od tisuću i pol godina čuvali tajnu zmaja, a on im je uzvraćao snagom zemlje. Osnivanjem Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” započelo je ispunjavanje davnog proročanstva i približio se trenutak kada će se hrvatski zmaj otkriti cijelom svijetu.

Roman je objavljen u dva izdanja – latinicom i glagoljicom, a na predstavljanju će se moći kupiti po promotivnim cijenama.

O AUTORU

Tomislav Beronić (Vukovar, 9. srpnja 1965.) hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač.
Rođen je 1965. u Vukovaru, u radničkoj obitelji, a djetinjstvo provodi u Borovu Naselju, gdje završava i osnovnu školu. Maturirao je u vukovarskoj matematičkoj gimnaziji. U Zagrebu je studirao matematiku i prometne znanosti. Tijekom studija bio je novinar i tehnički urednik Studentskog lista. Bio je programer i nakladnik desetak godina u Švicarskoj i Njemačkoj, no od 1998. živi ponovno u Hrvatskoj, u Krnjaku kod Karlovca.

Književnošću se počeo baviti u zrelim godinama. Za svoj prvi roman Peta dimenzija (2016.) dobio je književnu nagradu „Artefakt 2016” za najbolje djelo iz područja spekulativne fikcije prema izboru publike. Napisao je dva nastavka tog romana – Tajanstveni tekton (2018.) i Vrijeme snova (2019.). Kratikim romanima Memoari utajivača poreza (2019.) i Proračun (2021.) okušao se u žanru satire na aktualna gospodarska i politička događanja u Hrvatskoj. U žanru povijesne fikcije objavio je zbirke kratkih priča Frangere pane – priče o Frankopanima (2021.) i Stella aurea – priče o Frankopanima (2023.). U kolovozu 2023. objavio je Misal kneza Anža Frankopana, prvi roman ikad otisnut glagoljicom, koji je ujedno i prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga nakon 118 godina. Latinično izdanje tog romana objavio je u siječnju 2024.

Autor je GlagoMatike. GlagoMatika je mrežna aplikacija i videoigra prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici koju je Beronić objavio 2020. i učinio dostupnom potpuno besplatno. Za Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2021. organizirano je prvo matematičko natjecanje u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva na kojemu je sudjelovalo 92 natjecatelja osnovnoškolskog uzrasta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Švicarske. Početkom 2024. registrirano je preko 2500 učenika i mentora GlagoMatike.
Član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od Glagoljice, Družbe čuvara baštine „Frankopani”, Društva za promicanje kulture „Kvaka”, CEIK „Braća Seljan” Karlovac i dr.

O KNJIZI

Interes za hrvatsku povijest i baštinu, osobito za glagoljaštvo i glagoljicu, nit je koja se u Beronićevu stvaralaštvu proteže od priča o Frankopanima, preko Misala kneza Anža Frankopana – koji je prvi roman ikad otisnut glagoljicom te prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga u posljednjih 118 godina, a tematizira nastajanje prve hrvatske tiskane knjige u 15. stoljeću – do najnovijeg romana, Legende o hrvatskom zmaju.

U ovoj je knjizi Beronić isprepleo legende i predaje sa stvarnim povijesnim događajima i osobama, a čvrsta im je poveznica lik mitološkoga bića – zmaja, i tajna o njegovu postojanju koju stoljećima čuvaju i prenose popovi glagoljaši. Od davnina su legende i predaje bile čuvari narodnog sjećanja, njima su se iz generacije u generaciju oživljavali junaci u kojima je utjelovljen identitet cjelokupnoga naroda. Hrvatski je narod tijekom svoje burne povijesti često bio uvučen u sukobe s poznatim i nepoznatim silama, bilo da su one dolazile iz tuđinskih zemalja, bilo iz unutrašnjih neslaganja. U ovoj knjizi zmaj nije samo simbol neprijatelja, već i zrcalo unutarnjih borbi koje svaki junak mora proći kako bi pronašao put do pobjede – nad sobom i nad neprijateljem.

Beronić nas vodi na putovanje kroz povijest od antičkih vremena i svetoga Jurja, rimskoga časnika koji je postao jedan od najslavnijih kršćanskih svetaca i mučenika, preko srednjovjekovnih hrvatskih kneževa, kraljeva i kraljica – Višeslava, Tomislava, Jelene, Držislava, Zvonimira, Kolomana – zatim članova plemićkih porodica Frankopana i Zrinskih, pa do hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškog, utemeljitelja Reda zmajskih vitezova 1408. godine. Nastavlja se pred čitateljem smjenjivati galerija ključnih povijesnih osoba i događaja narednih razdoblja: car Leopold i pogubljenje Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskoga, carica Marija Terezija i njezin nasljednik car Josip II., general Marmont i francuska uprava u Dalmaciji, preporodne ideje Ljudevita Gaja i nakraju Emilije Laszowski i Velimir Deželić, osnivači Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”. U stvarne su ličnosti i povijesne činjenice utkane predaje o petero braće i dvije sestre, o dvanaest hrvatskih plemena, postanku hrvatskoga grba, izgubljenoj hrvatskoj kruni, Zvonimirovoj kletvi… Slojevitom narativnom strukturom u kojoj su povezani povijest, mit i fikcija autor naglašava važnost očuvanja nacionalnoga identiteta, a zmaj postaje metafora za snagu i ustrajnost Hrvata u borbi za svoj opstanak i kulturu.

U drevnim mitovima zmajevi često predstavljaju sile koje nadilaze čovjekovo razumijevanje – moć prirode, nepoznatog i ljudskih slabosti. Dok klasična simbolika zmaja često naglašava dualizam između dobra i zla, Beronić preispituje ovu tradicionalnu dihotomiju otvarajući prostor za složenije tumačenje zmaja kao bića izvan moralnih kategorija. Suprotno kršćanskoj simbolici svetoga Jurja i zmaja koji predstavljaju pobjedu dobra nad zlom (u užem smislu kršćanstva nad poganstvom), zmaj u ovome romanu ne predstavlja zlo, on je biće dubine i tame, ni dobro ni zlo, on je metafora za prirodne sile – sile koje mogu donijeti blagostanje onima koji ih poštuju, ali i kazniti one koji ih naruše. Njegova mudrost ogleda se u razumijevanju prirodnog poretka i ravnoteže između ljudi i zemlje. Tako će dati savjet dostojnima:

„Onaj tko mirno živi na svojoj zemlji nije neprijatelj. Neprijateljem postaje tek kad naruši mir zemlje na kojoj drugi žive. (…) Mir je jedina vrijednost koju zemlja prihvaća. Onome tko joj daruje mir, zemlja uzvrati svim svojim obiljem, a onome tko joj ga naruši, uskratit će i ono najnužnije za život.” Zmaj je, dakle, zaštitnik zemlje i njezina obilja. Neprijateljem ga čine samo oni koji naruše prirodni red, oni koji uzrokuju razaranje i nepoštovanje prema zemlji i narodu. Takvima zmaj uskraćuje pristup moći, simbolizirajući svojevrsnu prirodnu pravdu. U skladu s tim, nedostojnima će pristup kruni i stvarnoj moći nad hrvatskom zemljom i narodom ostati uskraćen.
Dakle, u likovima svetog Jurja i zmaja autor reinterpretira kršćansku simboliku dodjeljujući zmaju ulogu zaštitnika zemlje i naroda, a ne neprijatelja. Juraj nije ubojica zmaja već njegov čuvar, a Jurjevi nasljednici, baštineći njegovo ime, postaju čuvarima tajne o zmajskoj snazi hrvatskoga naroda. Zmaj je putokaz za nadilaženje kako unutarnjih borbi pojedinca, tako i kolektivnih borbi cijele zajednice, koja se uvijek iznova uzdiže iz pepela nalazeći snagu u zajedništvu, vjeri i vlastitoj povijesti.
Metafora oslobađanja zmaja na kraju romana višeznačna je i slojevita. Najočitija je slika kraja narodnih borbi i oslobađanja potisnutoga nacionalnog identiteta. Oslobođeni zmaj može simbolizirati trenutak kad narod više ne mora biti sputan i kontroliran vanjskim silama ili unutarnjim nesuglasicama, već postaje svjestan svoje snage, svojih korijena i spreman je suvereno upravljati svojom sudbinom. Oslobađanje ne znači uništenje, nego prihvaćanje povijesti i njezinih složenosti – i dobrih i loših strana – kako bi se iz nje izgradila budućnost. Metafora se može i suziti s naroda na pojedinca.

U tome se slučaju oslobađanje zmaja može shvatiti i kao preuzimanje odgovornosti za svoj put i svoju sudbinu. U početku priče zmaj je nešto što treba nadvladati, pobijediti i obuzdati. Razvoj priče ukazuje na to da su junaci postigli razumijevanje da nije stvar u borbi protiv vanjskih neprijatelja, već u preuzimanju odgovornosti za svoje postupke i korištenju vlastitih unutarnjih sila za opće dobro. Zmaj je oslobođen jer više nije viđen kao prijetnja nego kao saveznik u novostečenom razumijevanju svijeta.
Prožimanjem povijesnih, kulturnih i mitoloških slojeva roman Legenda o zmaju bit će koristan udžbenik mlađim generacijama i podsjetnik onim starijima, a Tomislav Beronić nenametljivo čitatelju otvara svijest da svatko od nas ima obvezu očuvanja svjetla – naslijeđa, jezika i povijesti hrvatskoga naroda.