U ugodnom ambijentu Križevačke pivovare razgovarali smo s članovima mlade Križevačke udruge pivara, koja će se javnosti po prvi puta predstaviti ovoga vikenda u sklopu manifestacije 2. Dani Križevačkog piva. Pročajte što su za naš portal rekli dopredsjednik Udruge Dragutin Sačarić i član Udruge Renato Hadrović.
Kada se rađa ideja Udruge pivara odnosno Križevačke udruge pivara?
Da odmah raščistimo mi nismo komercijalni nego kućni pivari, ljudi kojima je pivo hobi i koji pivo spravljaju kod kuće. Mi smo pivopije koji u smislu kvalitete traže više od onoga što nude industrijska piva. Ne treba nas shvaćati kao konkurenciju udrugama vinara ili malim komercijalnim pivovarama jer mi to nismo. Diže se svijest o kvaliteti i sve više ljudi nas zove da im pričao o pivu, o njegovoj proizvodnji, a sad će se na našoj prvoj javnoj promociji u sklopu nadolazećih dana Križevačkog piva moći i upoznati s nama i kućnim pivarstvom.
Sad je prošlo nekoliko mjeseci od osnivanja Udruge. Kako vas doživljavaju?
Moram priznati da nas pozitivno doživljavaju. Ugodna je komunikacija i s nestrpljenjem dočekujemo 30. travnja kada ćemo se moći svima predstaviti. Međutim, glavna filozofija Udruge je druženje, razmjena iskustva i okupljanje. Ako to uspijemo pokrenuti kako treba, da se okupi što više članova, možda netko od naših članova jednog dana otvori svoju pivovaru. Ne vidimo razloga zašto bi tu kod nas bilo sve ograničeno samo na proizvodnju industrijskog piva. U Njemačkoj skoro svako selo ima svoju pivovaru.
Koji su ciljevi Udruge? Naime, svjesni ste da bi vas mogli percipirati u krivome smislu, ali ovdje koliko vidimo ima potencijala s raznih aspekata.
Zapravo cilj nam je ljude naučiti što je pivo. Svi znaju sve o vinogradu i vinu, a s pivom se u ovome kraju rijetko tko bavi i jako malo ljudi zna nešto o njemu. Želimo stvoriti jedan krug ljudi koji će se ovime baviti i želimo jednostavno ljudima približiti tu jednu kulturu proizvodnje i kulturu ispijanja piva, jer nije to niti toliko jednostavno, ali ni toliko komplicirano.
“Pogon” za domaću proizvodnju piva
Kako ste već i samo spomenuli, vaše prvo javno predstavljanje bit će ovog vikenda u sklopu manifestacije 2. Dani Križevačkog piva.
Da, to će biti naš prvi javni istup kao Udruge. Za to se već neko vrijeme pripremamo i spravili smo nekoliko vrsta piva, koja ćemo točiti na manifestaciji. Svakih pola sata na dvije pipe će se naći dvije nove vrste piva. Ljudima ćemo pokazati kako izgleda pivo u fermentaciji, kako spraviti pivo kod kuće, približit ćemo im postupak spravljanja piva. Dakle, kada ćemo posjetiteljima točiti pivo, objasnit ćemo koja je to vrsta, stil piva, kako se ono toči, kako se pije, na kojoj temperaturi. Jednostavno želimo ljudima pokazati da i oni sami mogu doma skuhati pivo.
Imate zanimljiv grb Udruge. Tko je „krivac“ za izgled?
Naš budući član Matija Subotičanec, koji je kao predložak uzeo grb Križevaca i malo ga dotjerao i prilagodio, pa ima obilježja i grada i piva. Kao što je poznato da križevački grb prezentira zbližavanje, tj. ujedinjavanje dva grada, ovaj grb predstavlja zbližavanje ljudi u ideji kućnog pivarstva.
Koliko članova zasada broji Udruga?
Zasada nas je 12. Kao član možete iskoristiti pogodnosti kod nabavke sirovina, korištenje opreme za kućno pivarstvo i obuku osnovama kućnog pivarstva. U planu nam je nabavka točionika za potrebe prezentacija i sudjelovanja na raznim turističkim manifestacijama kako bi se još bolje predstavili javnosti.
Predsjednik Udruge Aleksandar Karre u društvu s gošćama iz Slovenije
U Križevcima posluje i Križevačka pivovara. Kakva je vaša suradnja s njima?
Redovno se nalazimo u prostorijama križevačke pivnice na našim druženjima jer je Renato Hadrović, vlasnik pivovare, ujedno i član naše Udruge. Uvijek nam je tu na pomoći ponekim savjetom ili komadom opreme. Školovani majstor pivar zaposlen u Križevačkoj pivovari Mirko Banić Ištuk također često zna biti „bombardiran“ našim pitanjima. Mirko je član Petrinjske udruge pivara koja nam je pomogla u postupku osnivanja i njima smo jako zahvalni.
Gospodine Hadrović, kada je u Križevačkog pivovari ponovo zakuhano prvo pivo?
U lipnju 2013. smo zakuhali prvo pivo i tako je sve krenulo, a u prodaju je pušteno početkom 2014. godine kada je sve pravno bilo riješeno.
Postoji li neki tajni recept za Vaše pivo?
Recepti danas više nisu tajni. Ako ja dam nekoj drugoj pivovari svoj recept, ne znači da će dobiti isto pivo. Dakle, nema nekih prevelikih tajni. Ima tajni u smislu da se izbjegnu neki troškovi, ali se zbog toga može izgubiti na kvaliteti piva. Štedi se zbog konkurencije, ali to nije isplativo dugoročno. Naš stav je da razliku u kvaliteti donosi upotreba kvalitetnih sirovina i umijeće majstora pivara.
Ono što će većinu naših čitatelja zanimati, kako ste došli do ideje da ovdje opet pokrenete pivovaru? Naime, malo stariji Križevčani se sjećaju pivovare koja je postojala sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Mi smo uzeli ovaj prostor 2012. godine u najam. Svaki dan prolaziš pored tih kotlova i naravno da s vremenom počneš razmišljati o iskorištavanju toga i nešto nam nije dalo mira. Onda smo popisali sav inventar, pa smo konzultirali ljude koji su pivo ovdje proizvodili prije nas i došli do nekih podataka oko ukupne investicije i cifra koja bi se trebala uložiti da se sve ponovo pokrene. Budući da poslujemo i na moru, odlučili smo da bi trebali probati s našim domaćim pivom.
Kako se pokrenula proizvodnja svijetlog piva i pokazalo se kao vrlo dobra stvar, na red je došlo tamno pivo i na kraju zadnjih mjeseci je aktualna Križevačka šenka odnosno pšenično pivo.
Tako je! Kada proizvedeš jednu dobru stvar i vidiš da ima kapaciteta ideš probati nešto novo. Smatrali smo da je to logičan slijed. Znali smo kako pripremiti svijetlo pivo, pa smo na temelju toga počeli s kuhanjem tamnog piva i gotovo iz prve pogodili. Pozitivne reakcije gostiju ali i struke, dali su nam poticaj za širenje distribucijske mreže pa tako sada u križevačkom pivu možete uživati u Splitu, Zadru, Zagrebu, Bjelovaru, Daruvaru, Koprivnici i Varaždinu. Plan nam je u stalnoj ponudi imati svijetlo i tamno lager pivo i jedno sezonsko pivo koje bi radili u manjim količinama. Trenutno na mjestu te sezonske pive imamo pšenično pivo koje smo nazvali Šenka. To je pivo naglašene svježine i pitkosti koje se pije za vrijeme toplijih dana. Što dolazi poslije Šenke? Saznat ćete uskoro…
prigorski.hr