Snimka policije kako izbija mobitel iz ruku Tihomiru Blagusu (54) u zagrebačkom naselju Trnje koji je zajedno sa susjedima u noći kada je Zagreb pogodila poplava, provalio u objekt Hrvatskih voda, odnosno otvorio odvodni kanal prema Savi kako bi spriječio da bujica pogodi Trnje, zgrozila je javnost.

Posebice fotografija na kojoj se vidi da prilikom privođenja policajci koriste metodu kakvu su rabili i američki policajci koji su pritom usmrtili Georgea Floyda, zbog čega još uvijek traju nasilni prosvjedi u toj zemlji.

O postupanju policajaca u konkretnom slučaju kao i o tome smije li se policajce na javnoj površini snimati, novinari RTL-a razgovarali su s uglednim odvjetnikom Antonijem Volarevićem.

”GDPR se nipošto ne odnosi na zaštitu osobnih podataka predstavnika javne vlasti koji postupaju prema građanima temeljem javnih ovlasti, posebice ako postupaju na javnoj površini. Snimanjem policijskog službenika na javnoj površini, dok isti u ime države prema građanima provodi određenu radnju, nipošto ne znači obradu njegovih osobnih podataka kako je ista spomenuta u GDPR. U osnovi – ne snimate njegove ili njezine osobne podatke, nego snimate predstavnika državne vlasti”, kazao je odvjetnik Volarević za RTL.hr.

”U odnosu na neovlašteno snimanje, čak i Kazneni zakon Republike Hrvatske (članak 144.) jasno razlikuje snimanje na javnoj površini (što nije kazneno djelo) i snimanje bilo koga (pa tako i policijskog službenika) unutar zatvorenog prostora zaštićenog od pogleda (primjerice u stanu ili u policijskoj postaji). Kazneno djelo je samo ako ste nekoga snimali u stanu ili prostoru posebno zaštićenom od pogleda i na taj način povrijedili njegovu privatnost. Snimanjem bilo koje osobe na javnoj površini, pa tako i policijskog službenika ne činite kazneno djelo neovlaštenog snimanja”, pojašnjava Volarević.

Istaknuo je da se policija može pozivati na kazneno djelo Neovlaštene uporabe osobnih podataka iz čl. 146. Kazennog zakona, ali samo ako je netko protivno zakonu ili Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka prikupljao, koristio ili obrađivao osobne podatke fizičkih osoba protivno zakonu. Međutim, zakonom pa niti samom GDPR uredbom baš nigdje nije propisano da se ista odnosi na zaštitu osobnih podataka službenika javne vlasti na javnom mjestu.