U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Križevci i Hrvatskog filološkog društva u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković u Križevcima u ponedjeljak je održan cjelodnevni znanstveni skup posvećen Bulcsúu Lászlόu, a u povodu 95. obljetnice rođenja odnosno prve godišnjice smrti.
Bulcsú László bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio četrdesetak jezika. Po ocu je Mađar, a po majci Hrvat. Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku. Radio je kao profesor na Filozofskome fakultetu, a predavao je i na sveučilištima u SAD-u.
Bavio se matematičkom lingvistikom, bio je jedan od pionira strojnoga prevođenja (pitanje broja u jeziku), na Sveučilištu je zasnovao informatiku u humanističkim disciplinama, među prvima započeo računalno obrađivati (hrvatske) tekstove; u razmjerno malobrojnim radovima iznosi originalna znanstvena gledišta. Bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom klinopisnih tekstova (asiriologijom) pa je preveo s izvornika niz temeljnih tekstova stare mezopotamske književnosti.
Neprocjenjiv je Lászlóv prinos u radu Zagrebačkoga lingvističkoga kruga od njegova osnutka 1956., gdje je sustavno promicao i tumačio najnovije metode u jezikoslovnim istraživanjima. U ime organizatora okupljenima se obratila Renata Husinec, predsjednica Ogranka.
Hrvatsko filološko društvo utemeljilo je nagradu „Bulcsú Lászlό” za filologiju, a prvi dobitnik ove nagrade je akademik Radoslav Katičić, koji je otvorio skup preko videoveze iz Beča. Naime, akademik Katičić je bio asistent Bulcsú Lászlόa te ukratko prezentirao njegov rad. Radni dan zaključen je izložbom probranih knjiga i rukopisa jezikoslovne tematike iz fonda Knjižnice Grkokatoličke katedrale.
prigorski.hr