Više od mjesec dana u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu otvorena je izložba ‘Katarina Velika – carica svih Rusa’, no zanimanje publike za ovu vrijednu izložbu se ne smanjuje. Na dva kata prostranih Klovićevih dvora izloženo je više od tisuću različitih eksponata iz prebogatog fundusa jednog od najvećih svjetskih muzeja Ermitaža u St. Peterburgu.
Prilika je to da se domaća publika divi mnogim predmetima koji rijetko i napuštaju Ermitaž, a u Zagrebu se nalaze prvi puta, te da kroz ovaj izbor upozna kulturu ruskog carskog baroka, ali i upozna život jedne od najznačajnijih vladarica europske povijesti. Stoga odmah moramo podsjetiti da izložba ostaje otvorena do 29. srpnja, te ovu priliku ne treba propustiti.
Na izložbi mnoštvo je upotrebnih predmeta, bogatog posuđa carskih trpeza, namještaja, kostima, grafika, oružja, sakralnih predmeta, no cijelom izložbom ipak dominiraju portreti Katarine Velike, njenih suvremenika, prethodnika i nasljednika, rođaka, velikaša i plemića.
Privlače pažnju portreti carice u punoj figuri, kao i oni manji, intimniji. Neki su portreti dvorjana i caričinih suradnika niže kvalitete, proizašli iz specijaliziranih radionica, dok se kod drugih prepoznaje kist pravih umjetnika i neposredna interakcija s modelom. Ističe se među inim portret najmoćnijeg čovjeka Katarininog dvora, kneza Potemkina.
Svi su izlošci Katarininog vremena snažne zapadne Europske vokacije, te tek poneka ikona podsjeća na tradicionalnu rusku umjetnost. Već u 17. stoljeću Petar Veliki snažnim reformama europeizira Rusiju, te se taj proces nastavlja i za vladavine njegovih nasljednika, a posebno Katarine Velike, koja je i sama rođenjem bila Njemica.
Zdenko Balog/prigorski.hr