Predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko osječkog nadbiskupa Đure Hranića na početku školske i katehetske godine 2019./2020. uputio je svoju poruku svećenicima, redovnicima, katehetama i vjeroučiteljima, djeci i mladima i roditeljima.
Na početku svoje poruke nadbiskup Hranić prisjetio se pada Berlinskog zida prije 30 godina kada su se stvorili uvijeti za osamostaljenje mnogih novonastalih europskih zemalja i tranziciju prema demokratskom uređenju društva. I Hrvatska je krenula tim putem iako je nažalost svoju slobodu zašečatila krvlju u Domovinskom ratu.
– Ta su vremena bila značajna i za Crkvu kojoj je iznova darovana sloboda ” omogućila djelovanje na nov način i na različitim područjima, čime je religija, odnosno vjera, postala dijelom javnoga i društvenog života. Jedan od znakova slobode očitovao se i u ponovnom uvođenju vjerskog odgoja u predškolske ustanove te vjeronauka u osnovne i srednje škole. Bio je to znak slobode da i mi, kao Katolička Crkva, smijemo i možemo vjerovati, odnosno svoju vjeru javno očitovati te isto tako znak ostvarenoga prava da smijemo javno govoriti te mladim generacijama posredovati ono u što vjerujemo. Time je odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj prihvatio religiju, odnosno kršćansku vjeru, kao integralni dio povijesti čovječanstva, bez koje je nemoguće razumjeti kulturne epohe europske i svjetske civilizacije, ali i dokučiti posljednji smisao života čovjeka i društva u kojemu on živi – poručio je.
Nadalje mons. Hranić primjećuje kako je 30 godina nakon tog izvanrednog događaja splasnulo oduševljenje Europe za traženje novih putova suživota te konstaira kako se na žalost po pitanju uloge religije u društvu danas čuju isti povici kao prije trideset godina, da je religija privatna stvar pojedinaca te da joj je posljedično tome mjesto u obitelji ili u sakristiji.
– Oni koji žele ukloniti vjeronauk iz škole, žele ne samo ukloniti religiju iz javnosti, nego dehumanizirati čovjeka, koji je po svojoj naravi religiozno biće. „Svjetovni prozelitizam“, kojim se svima želi nametnuti novo „jednoumlje“, često priječi svaki dijalog. Čak i onaj o obrazovanju, kao da bi obrazovanje bilo poslanje i zadaća samo jedne osobe ili stranke, a ne čitave zajednice – istaknuo je.
prigorski.hr






