U prostorima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije (JU KKŽ) održana je edukativna radionica koja je okupila zaljubljenike u prirodu i one koji redovito posjećuju riječne obale. Fokus radionice bio je podizanje svijesti o osjetljivosti staništa malih čigri, kao i drugih ptica koje gnijezde na šljunčanim sprudovima tijekom sezone razmnožavanja.
Mala čigra (Sternula albifrons) je jedna od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Njeno tijelo je vitko s uskim krilima i viljuškastim repom te je u potpunosti prilagođena lovu na ribe u rijekama i morima. Ptići su sivo-smeđe-žuti te savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije. U Hrvatskoj od rijeka gnijezdi jedino na Dravi u Koprivničko-križevačkoj županiji (prosječno gnijezdi od 4-7 parova) dok ostatak naše populacije živi na moru.
Ova strogo zaštićena vrsta ugrožena je regulacijama rijeka i hidroelektranama, vađenjem šljunka i pijeska te ljudskim ometanjem aktivnostima kao što su veslanje, pecanje, kupanje i slično. Prisutnost male čigre indikator je dinamičnih dijelova riječnog toka s pješčanim i šljunčanim sprudovima, strmim obalama i rukavcima koji su također dom drugim ugroženim vrstama riječnih ptica koje ovise o dinamičnim staništima poput bregunice, vodomara, pčelarice i drugih. Zbog toga je mala čigra postala simbol rijeke Drave i Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Za razliku od crvenokljune čigre, mala čigra odbija gnijezditi na umjetnim platformama i isključivo je vezana za prirodnu rijeku.
Kako bi se očuvali posljednji gnijezdeći parovi male čigre potrebno je obnoviti dinamiku rijeke i dopustiti Dravi da stvara nove šljunčane i pješčane sprudove te spriječiti uznemiravanje ptica tijekom sezone gniježđenja. Upravo to je jedan od glavnih ciljeva projekta DRAVA LIFE.
Sudionici su dobili informacije o odgovornim praksama za minimiziranje uznemiravanja ovih zaštićenih vrsta ptica tijekom ključnog razdoblja razmnožavanja, naglašavajući potrebu izbjegavanja korištenja šljunčanih sprudova od travnja do srpnja s ciljem povećanja populacije i osiguravanja da ove ptice ponovno postanu česti susjedi na rijeci Dravi. Željka Kolar, ravnateljica JU KKŽ, istaknula je važnost zaštite rijeke Drave te pružila pregled zaštićenih područja i vrsta koje se mogu pronaći unutar Županije, istaknuvši Regionalni park Mura-Drava, koji je dio Natura 2000 područja važnog za očuvanje ptica, vrsta i stanišnih tipova, i dio Petodržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. “Radionice poput ove služe kao ključni alati u poticanju zajedničke odgovornosti za zaštitu jedinstvenih ekosustava rijeke Drave i osiguranje neprekidnog dobrobiti raznolikog biljnog i životinjskog svijeta”, izjavila je gđa Kolar.
Ova inicijativa predstavlja korak prema očuvanju prirode i stvaranju harmonije između čovjeka i divljeg svijeta, te poziva sve da se pridruže u zaštiti jedinstvenih staništa i vrsta našeg okoliša.