Europska komisija preporučila je u četvrtak smanjenje emisije stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. u odnosu na 1990., a u fokusu rasprave europarlamentaraca o tom prijedlogu bila je poljoprivreda, nakon što su prosvjedi poljoprivrednika pogodili više europskih zemalja.
U jeku prosvjeda poljoprivrednika koji pogađaju mnoge Europske zemlje, na što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen reagirala ukidanjem prijedloga uredbe o održivoj upotrebi pesticida, Europska pučka stranka i Obnovimo Europu posebno su naglasili da Komisijin prijedlog ne smije ići nauštrb interesa poljoprivrednika.
„Ne trebamo poljoprivredu tjerati u kut i prisiljavati ih. To je jedini sektor koji uistinu uklanja CO2 iz atmosfere. Trebamo im pomoći i podržati ih“, rekao je njemački pučanin Peter Liese u Europskom parlamentu.
Pascal Canfin iz kluba Obnovimo Europu i član stranke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se nedavno suočio s velikim prosvjedima poljoprivrednika, kazao je da treba „prestati usmjeravati se na poljoprivrednike i ignorirati ostatak opskrbnog lanca“.
Predstavnici Zelenih i Ljevice nisu se s time složili. Nizozemski europarlamentarac iz Zelenih Bas Eickhout rekao je da je „greška ne pričati o poljoprivredi“, dok je radikalno lijeva finska zastupnica Silvia Modig naglasila da poljoprivreda „u 20 godina nije smanjila emisiju“ stakleničkih plinova.
Ispred Europskog parlamenta održan je u utorak prosvjed nekoliko desetaka francuskih poljoprivrednika protiv, kako kažu, prevelikog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja izvan EU-a koja predstavlja nelojalnu konkurenciju, kao i niskih otkupnih cijena.
“Pravedne cijene za naše proizvode”, glasio je transparent na jednom od dvadesetak traktora koje su poljoprivrednici parkirali na cesti nasuprot zgrade Europskog parlamenta u Strasbourgu,
Od hrvatskih zastupnika u raspravi su sudjelovali neovisni hrvatski zastupnik Mislav Kolakušić i zastupnica SDP-a Romana Jerković.
“CO2 čini 0,042 posto u atmosferi zemlje. Primjerice u toj atmosferi dušika je 78 posto. Može li postojati život na zemlji i u oceanima bez tih 0,042 CO2. Odgovor je iznimno jednostavan. Ne može postojati”, kazao je Kolakušić.
“Nulta stopa emisije CO2 u prijevodu znači nestanak čovječanstva, nestanak svih biljaka, nestanak životinja i nestanak riba”, dodao je.
Jerković je pozdravila Komisijin prijedlog, ali je istaknula kako je potrebno razjasniti “na koji način se planiraju postići ovi ambiciozni planovi”.
Ako se ne pojasni plan i ne bude mehanizma kompenzacije kako bi tranzicija bila pravedna, to će koristiti “radikalno desne i populističke stranke”, kazala je Jerković.
“Trebamo biti jasni i konkretni. Bez toga sigurno nećemo biti uspješni”, dodala je.
Većina klubova pozdravila Komisijin prijedlog, desnica protiv
Europska komisija je u utorak preporučila neto smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2040. godine za 90 posto, što je prolazni cilj prema konačnom po kojem bi Europa trebala biti klimatski neutralna do 2050. godine.
“Na temelju najbolje dostupne znanosti i detaljne procjene utjecaja, preporučujemo da cilj za 2040. bude smanjenje emisije (stakleničkih plinova) za 90 posto”, kazao je u Europskom parlamentu Wopke Hoekstra, povjerenik za klimatsku politiku.
“To je još jedan korak prema klimatskoj neutralnosti”, dodao je.
Proklamirani cilj EU-a je dostići klimatsku neutralnost do 2050., a u 2022. je razina emisije ugljika u EU-u bila 32, 5 posto manja nego 1990.
Pučani, socijaldemokrati, liberali (klub Obnovimo Europu), Zeleni i Ljevica pozdravili su načelno Komisijin prijedlog, dok su ga kritizirali desni klubovi zastupnika (Europski konzervativci i reformisti te Identitet i demokracija).
Sylvia Limmer, članica njemačkog desno populističkog AfD-a, poručila je da je prijedlog Komisije odraz “klimatske ludosti”.
„Pogledajte zelenog prvaka Njemačku. Zelena tranzicija sretno napreduje jer si kompanije ne mogu priuštiti visoku cijenu struje“, kazala je, dodavši da je smanjenje globalnog udjela EU-a u emisiji stakleničkih plinova u korelaciji s padom udjela europskog u globalnom BDP-u.