Saborski odbor za ravnopravnost spolova podržao je inicijativu Centra za žene žrtve rata – ROSA i Documente – Centra za suočavanje s prošlošću da se Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima, 19. lipnja, obilježi i u Hrvatskoj.

Kako je pojasnila Nikolina Zec iz Centra za žene žrtve rata – ROSA, UN je odredio da 19. lipnja bude Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima jer je tog dana 2008. donijeta rezolucija kojom je seksualno nasilje prvi put jasno osuđeno kao taktika ratovanja i prijetnja međunarodnom miru.

Zajedno s Documentom predlažu da se taj dan obilježi prigodno i u Hrvatskoj.

Predsjednica Odbora Marija Lugarić (SDP) predložila je da zajedno s potpredsjednikom odbora Tomislavom Josićem (DP), a na prijedlog Nikoline Zec, upute predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću prigodnu izjavu za njegovo obraćanje i da se na taj način oda poštovanje svim žrtvama seksualnog nasilja u ratovima.

ROSA i Documenta na odboru su imale i inicijativu o izmjenama Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na RH posebno nakon donošenja izmjena i dopuna Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, smatrajući da su žrtve seksualnog nasilja u ratu u neravnopravnom položaju te su financijski manje obeštećene nego civilne žrtve.

S tim se slaže i Rada Borić (Možemo!) koja je rekla da ne procjenjuju tuđa stradanja niti govore da je silovana žena veće stradanje no što je primjerice civilna žrtva koja je izgubila ruku. “Dakle, ne uspoređujemo, neusporedivo je, ali bismo ipak mogli se potruditi da onda budu jednako kompenzirane”, rekla je Borić.

Kako je pojasnio glavni tajnik iz Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža ta dva Zakona se ne mogu uspoređivati niti izjednačivati u naknadama.

Podsjetio je kako je Zakon o žrtvama seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije u Republici Hrvatskoj u Domovinskom ratu donesen 2015. godine, a Zakon o civilnim stradalnicima tek 2021. I jedne i druge žrtve su ostvarivale prije toga pravo po Zakonu o zaštiti vojnih civilnih stradalnika koji je sada na snazi, koji isto nije mijenjan, dok je Zakon o hrvatskim braniteljima donesen 2017.godine, istaknuo je.

“Što želim reći? U Ministarstvu hrvatskih branitelja žrtve seksualnog nasilja kao većinom civilne žrtve i zakon je fokus stavio na tu žrtvu”, rekao je Akmadža dodajući da žrtve sa statusom seksualnog nasilja iz rata mogu ostvariti niz drugih prava, pa tako i reparaciju u jednokratnom iznosu, što nema kod drugih zakona.

Nikolina Zec iz ROSE navela je primjer žene koja je u trenutku zločina silovanja bila civilna osoba, a naknadno je imala status HRVI.

“Ona ne može, ili netko u istoj ili sličnoj situaciji, ostvariti mjesečni iznos temeljem Zakona o civilnim žrtvama rata, zato što se kao prepreka pokazuje ovo. Tako da se u jednom trenutku kada treba ostvariti pravo, onda se to uzima kao važno, odnosno komparira se. Vi kažete da ne treba komparirati. Ali vidimo da kod ostvarivanja prava to predstavlja prepreku koja ima za posljedicu da konkretno žrtva ne ostvari svoja prava koja joj po zakonu pripadaju”, navela je Zec.

Danijela Blažanović (HDZ) mišljenja je da bi ta tema bila primjerenija za neki drugi Odbor, kao što je Odbor za rad i mirovinski sustav.

“Mogli bi se pozvati ljudi iz struke i koji bi mogli dati neku inicijativu da se neka nepravda, ako postoji, na neki način i ispravi, jer jednostavno teško je uopće reći tko je više stradao, tko je manje, kome je nešto teže bilo ili nije. To su po meni puno šire priče i mislim da se ovdje primarno ne radi o ravnopravnosti spolova”, rekla je Blažanović.

Odbor je većinom glasova prihvatio Izvješće o radu policije za 2025. kao i Izvješće Nacionalnog vijeća za sport uz opasku da budu manje rodno neutralna.