Posao odabira najboljih tehnika za korištenje biomase i otpada odnosno alternativnih goriva u ugaslom bloku A termoelektrane Plomin dobio je hrvatsko-njemački konzorcij koji čine tvrtke Kemokop VPC GmbH i Goudini International Advisory, piše u ponedjeljak Večernji list.
Oni su na natječaju za taj posao, čija je procijenjena vrijednost iznosila 7,5 milijuna kuna bez PDV-a, dali ponudu vrijednu 4,1 milijun kuna.
Još dvije ponude stigle su od hrvatskog Ivicom Consultinga – 6,3 milijuna kuna te njemačke tvrtke Steag Energy Services – 6,6 milijuna kuna. Potonji su se bili žalili na odluke HEP Proizvodnje da taj posao dobije hrvatsko-njemački konzorcij. No prije nekoliko dana Nijemci su odustali od žalbe.
Kako se navodi u projektnom zadatku, koji je dio natječajne dokumentacije za ovaj posao, TE Plomin je jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj.
Radi se o kondenzacijskoj termoelektrani koja se sastoji od dvije proizvodne jedinice bloka A (TE Plomin 1) i bloka B (TE Plomin 2) koje imaju svaka svoj kotao i po jednu parnu turbinu. Proizvodna jedinica blok A snage 125 MWe puštena je u rad 1970., a od 1. siječnja 2018. prestala mu je vrijediti okolišna dozvola. Novu je okolišnu dozvolu taj blok dobio u veljači 2019., a u njoj su navedeni uvjeti koje mora ispuniti ako želi nastaviti s radom. Budući da navedene uvjete ne ispunjava, blok A nije u pogonu.
A kako bi se TE Plomin 1 ponovno stavio u funkciju, potrebno je odabrati najbolju raspoloživu tehniku za korištenje prirodnog plina, biomase i otpada u cilju doprinosa uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta, smanjenja emisija stakleničkih plinova s odlagališta te iskorištavanja otpada u energetske svrhe.
Pri tome potrebno je uzeti u obzir postojeće stanje na lokaciji, prostorno-plansku usklađenost, ekonomsku isplativost, tehničku izvedivost uz ispunjavanje svih zahtjeva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.
Kod odbira najboljeg rješenja snaga bloka A nije zadana i potrebno je odrediti optimalnu snagu za proizvodnju energije iz plina, biomase i otpada uzimajući u obzir ekonomsku isplativost, tehničku izvedivost uz zadovoljavanje svih zahtjeva iz područja zaštite okoliša te zakonskih propisa Hrvatske i EU, piše novinar Večernjeg lista Josip Bohutinski.